Rat na Bliskom istoku izazvao je najveći poremećaj u snabdijevanju naftom u modernoj historiji, upozorila je Međunarodna agencija za energiju (IEA). Upozorenje dolazi dan nakon odluke da se iz strateških rezervi pusti rekordna količina nafte kako bi se ublažile nestašice i rast cijena na svjetskom tržištu.
Prema najnovijem mjesečnom izvještaju IEA o tržištu nafte, globalna opskrba bi u martu mogla pasti za oko osam miliona barela dnevno. To predstavlja gotovo osam posto svjetske potražnje, a glavni razlog je blokada Hormuškog moreuza nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael 28. februara započeli zračne napade na Iran.
Ova procjena znatno se razlikuje od ranijih prognoza IEA, koje su ukazivale na mogućnost viška nafte na tržištu u prvom tromjesečju 2026. godine.
Ipak, agencija navodi da bi se situacija mogla djelimično stabilizirati u aprilu, jer pojedine države Perzijskog zaljeva pokušavaju koristiti alternativne izvozne rute kako bi zaobišle Hormuški moreuz. Uprkos trenutnim poremećajima, procjenjuje se da bi ukupna proizvodnja nafte na godišnjem nivou i dalje mogla rasti brže od globalne potražnje.
Smanjena proizvodnja u Perzijskom zaljevu
Cijene nafte porasle su nakon što je Iran intenzivirao napade na energetska i transportna postrojenja širom Bliskog istoka, što je dodatno povećalo strah od dugotrajnog sukoba i nastavka poremećaja u transportu nafte kroz Hormuški moreuz.
Cijena sirove nafte Brent, koja je početkom sedmice dostigla 119,50 dolara po barelu – najviši nivo od sredine 2022. godine – porasla je za oko pet posto i trenutno se kreće oko 97 dolara po barelu.
IEA navodi da su zemlje Perzijskog zaljeva, uključujući Irak, Katar, Kuvajt, Ujedinjene Arapske Emirate i Saudijsku Arabiju, smanjile proizvodnju za najmanje deset miliona barela dnevno zbog sukoba. Bez brzog obnavljanja pomorskog saobraćaja, ti gubici bi mogli dodatno rasti.
Agencija upozorava da bi za povratak proizvodnje na nivo prije krize moglo biti potrebno nekoliko sedmica, a u pojedinim slučajevima i mjeseci, zavisno od složenosti naftnih polja i vremena potrebnog za povratak radnika, opreme i logistike u region.
Energetska tržišta pod pritiskom
IEA je u srijedu donijela odluku o puštanju rekordnih 400 miliona barela nafte iz strateških rezervi zemalja članica kako bi se ublažili skokovi cijena koji su uslijedili nakon početka sukoba s Iranom.
Izvršni direktor IEA Fatih Birol izjavio je u Istanbulu da je ova odluka već imala snažan uticaj na globalna energetska tržišta, koja se nalaze u izuzetno osjetljivoj fazi.
Kriza na Bliskom istoku utjecala je i na potražnju za naftom, jer su brojne aviokompanije počele otkazivati letove, dok nesigurna ekonomska situacija i rast cijena energenata dodatno smanjuju globalnu potrošnju.
IEA procjenjuje da će svjetska potražnja za naftom tokom marta i aprila biti oko milion barela dnevno manja nego što se ranije očekivalo.
Za cijelu 2026. godinu predviđa se rast globalne potražnje od oko 640.000 barela dnevno, što je 210.000 barela manje u odnosu na prethodnu procjenu i približno polovina rasta koji je ranije predvidio OPEC.
Očekuje se rast opskrbe
Uprkos smanjenju proizvodnje u martu, IEA procjenjuje da bi globalna opskrba naftom u 2026. godini ipak mogla rasti brže od potražnje.
Prema novim procjenama, svjetska proizvodnja nafte povećat će se za oko 1,1 milion barela dnevno, što je manje u odnosu na ranije očekivanih 2,4 miliona barela.
Ukupno gledano, prognoze IEA ukazuju da bi globalna opskrba u 2026. mogla biti veća od potražnje za oko 2,46 miliona barela dnevno, što je ipak manje od viška od 3,73 miliona barela dnevno koji je bio predviđen u prošlomjesečnom izvještaju.
U međuvremenu, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati intenziviraju planove za korištenje alternativnih izvoznih ruta koje zaobilaze Hormuški moreuz, što bi moglo djelimično nadoknaditi gubitke i omogućiti rast globalne opskrbe naftom od aprila do juna.