Za prvih sedam mjeseci ove godine uvezeno je četiri hiljade polovnih automobila više nego u istom periodu prošle godine, dok su na bh. puteve stigla samo 124 nova vozila više u odnosu na godinu ranije, što, kako kažu naši sagovornici, vrlo jasno pokazuje kupovnu moć građana.
U Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH rekli su da je vrijednost uvezenih automobila do kraja jula iznosila 855.255.675 KM s uključenim dažbinama. Do kraja jula ove godine uvezeno je 55.598 automobila, dok ih je u istom periodu lani uvezeno 51.280.
“U prvih sedam mjeseci ove godine uvezen je 49.541 polovni automobil i 6057 novih, dok je u istom periodu lani uvezeno 45.347 polovnih i 5933 nova automobila”, istakli su u Upravi.
Prema podacima kojima raspolaže UIO, vrijednost i broj uvezenih automobila varirali su iz godine u godinu pa je tako najviše automobila uvezeno tokom prošle godine – 89.207, a najmanje 2020. godine – 40.963.
Prema njihovim podacima, od početka januara do kraja sedmog mjeseca uvezeno je ukupno 117 električnih vozila ukupne vrijednosti od 6.730.040 KM s uračunatim dažbinama.
“Poređenja radi, prošle godine u istom periodu uvezeno je 135 električnih vozila, vrijednosti od 7.431.159 KM”, kazali su iz UIO BiH.
Boško Borojević, sekretar Udruženja prerade metala, elektroindustrije i energetike u Privrednoj komori RS-a, rekao je za “Nezavisne novine” da se usljed zastarjelosti vozila, ali i slabije kupovne moći, građani često okreću kupovini polovnih automobila.
“Glavni razlog povećanog uvoza polovnih vozila je upravo euro 5 norma za uvoz polovnih putničkih vozila, koja je već duži period na snazi, pa se uviđa da se može svake godine uvesti starije polovno vozilo s tom euro 5 normom. Razumljivo je onda da je broj polovnih vozila sve veći, a prosječna starost vozila u RS-u je oko šesnaest godina”, rekao je Borojević.
Kako kaže, kada uzmemo u obzir broj uvezenih vozila u istom periodu ove i prošle godine, zaključujemo da se za svako novo vozilo skoro uveze oko 10 polovnih.
“Moramo znati da nova vozila nude dosta bolju sigurnost i imaju bolje karakteristike, tako da bi svakako bilo bolje da imamo veći broj novih vozila na našim putevima, naročito u pogledu sigurnosti u saobraćaju. Kod nas i dalje dominiraju vozila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem, dok je u Evropi sve veći broj električnih vozila i cjenovno se približavaju vozilima s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem”, kazao je Borojević.
Kako je pojasnio, na tržištu Evrope se trenutno dešava da se električni automobili sve više prodaju.
Ekonomista Igor Gavran ističe da omjer polovnih i novih nije iznenađenje jer, kako kaže, pokazuje da nam se standard nije popravio.
“I dalje većina kupaca nije u mogućnosti da priušti novo vozilo, ali ovako značajan rast broja vozila koja smo uvezli, neovisno o starosti, teže je objasniti, posebno jer je vidljivo da se prodaja vozila u BiH ne odvija lako i da ista vozila u oglasima i ponudama autokuća stoje neprodana mjesecima, da se preferiraju zamjene umjesto plaćanja gotovinom”, kazao je Gavran.
Dodaje da broj stanovnika također kontinuirano opada jer, kako kaže, jednostavno nema logičnog objašnjenja osim ako se dio vozila potom izvozi i prodaje negdje izvan BiH ili ako je bilo neke odgode carinjenja i ovaj broj se odnosi na duži period nego što je prikazano.
“Recimo, rast tražnje za novim vozilima od strane rent-a-car agencija je logičan zbog rasta broja turista, ali ne ovoliki i ne dominantno polovnih”, zaključio je Gavran.