Prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom u Bosni i Hercegovini je u konstantnom porastu i za mjesec juli iznosila je 1601 KM.
Ipak, u poređenju sa susjednim zemljama, ona je značajno manja, gotovo upola manja od one u Sloveniji. Sindikati upozoravaju da bi prosječna plata morala biti najmanje 2000 KM ako se želi zaustaviti masovno iseljavanje, naročito mladih, koji zbog niskih primanja u Bosni i Hercegovini spas traže u zemljama Evropske unije, javlja BHRT.
Prosječna plata u BiH prošle godine u julu iznosila je 1388 KM, dok je u julu ove godine dostigla 1601 KM, što predstavlja povećanje od 213 KM. Na rast prosječne plate utjecao je i rast minimalnih plata u entitetima – u RS one sada iznose 900 KM, a u Federaciji BiH 1000 KM. Ipak, i sa ovim povećanjima, BiH i dalje ima najniže minimalce u regionu.
Minimalac u Srbiji iznosi 1078 KM, u Crnoj Gori 1.173 KM, u Hrvatskoj 1467 KM, a u Sloveniji čak 1760 KM. Najniže su na Kosovu 684 KM ( 350 eura) te Makedoniji oko 723 KM (370 eura).
Razlike su još izraženije kada se uporede prosječne plate u Bosni i Hercegovini; one iznose 1601 KM, dok je u Srbiji 1821 KM, Crnoj Gori 1985 KM, Hrvatskoj 2810 KM, a u Sloveniji čak 3114 KM.
Dodatni problem, upozoravaju sindikati, jeste to što prosječna plata od oko 1600 maraka ne odražava realno stanje, jer dvije trećine radnika u zemlji zarađuje manje od tog iznosa.
“Platu od 1555 KM i više prima tek svaki treći radnik u RS. Dvije trećine radnika tu platu ne može ni da sanja”, kaže Goran Stanković, predsjednik Saveza sindikata RS.
Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, sindikalna potrošačka korpa za mjesec septembar 2025. godine iznosila je 3431,60 KM, što znači da četvoročlana porodica sa jednom prosječnom platom ne može podmiriti ni polovinu osnovnih troškova života. Građani smatraju da plate moraju rasti i da bi prosječna plata morala iznositi barem 2000 KM.
Iako je svima jasno da su povećanja plata neophodna, stručnjaci upozoravaju da bez privrednog rasta nema ni većih zarada.
“Mi to, nažalost, nikada nećemo stići. Nemamo privrednog rasta, nemamo ozbiljna investiciona i strateška ulaganja u razvoj privrede. Kod nas je važnije zadužiti se i napraviti koji kilometar autoputa, nego pomoći realnom sektoru”, navodi Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.