Sukob na Bliskom istoku, koji je u posljednjim sedmicama dodatno eskalirao, otvorio je i pitanje sigurnosti kapitala i dugoročnih ulaganja arapskih država u inostranstvu. Ekonomski analitičari upozoravaju da bi takva situacija mogla natjerati zemlje Zaljeva da preispitaju svoja prekomorska ulaganja, jer se u narednom periodu očekuje složena globalna ekonomska situacija.
Prema podacima Agencije za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini (FIPA), do decembra 2024. godine Ujedinjeni Arapski Emirati su u Bosnu i Hercegovinu uložili 582,8 miliona KM i nalaze se na jedanaestom mjestu među najvećim investitorima. Saudijska Arabija je investirala 428,2 miliona KM i zauzima trinaestu poziciju, dok je Bahrein uložio 38,3 miliona KM, a Katar 184,6 miliona KM.
Investicije iz ovih država raspoređene su u više privrednih sektora u Bosni i Hercegovini, uključujući bankarstvo, nekretnine, proizvodnju, poljoprivredu i turizam. U proteklim godinama ta ulaganja predstavljala su značajan poticaj razvoju pojedinih grana privrede, ali trenutna geopolitička neizvjesnost mijenja očekivanja investitora.
Iz FIPA-e navode da u trenutnim geopolitičkim i ekonomskim okolnostima nije realno očekivati nove investicije iz zemalja Perzijskog zaljeva.
“U uslovima globalne ekonomske neizvjesnosti investitori će vjerovatno fokus usmjeriti na očuvanje postojećih ulaganja i pažljivo pratiti razvoj situacije u regionu prije donošenja odluka o novim investicijama”, naveli su iz ove agencije za Fenu.
U narednim godinama Bosna i Hercegovina bi mogla svjedočiti stagnaciji priliva kapitala iz tog dijela svijeta, dok će postojeći projekti ostati pod pažljivim nadzorom investitora. Ovakva situacija pokazuje koliko globalni sukobi i politička nestabilnost mogu uticati na tokove kapitala i ekonomske perspektive manjih tržišta poput Bosne i Hercegovine.
Bosna i Hercegovina sa državama Bliskog istoka ostvaruje i vanjskotrgovinsku razmjenu, koja je ipak znatno manja u poređenju s trgovinom sa Evropskom unijom, najvažnijim trgovinskim partnerom zemlje. Analize Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine pokazuju da će se sukobi na Bliskom istoku vjerovatno odraziti i na domaću ekonomiju, prije svega kroz rast cijena goriva.
Prema podacima za 2025. godinu, izvoz Bosne i Hercegovine u Ujedinjene Arapske Emirate iznosio je 27,3 miliona KM. Najviše su se izvozili drvo i proizvodi od drveta, mineralna goriva i ulja te plastične mase. Uvoz iz Emirata bio je veći i iznosio je 65,9 miliona KM, a odnosio se uglavnom na aluminij i proizvode od aluminija te električne mašine i opremu.
Izvoz u Saudijsku Arabiju prošle godine dostigao je 24,2 miliona KM, pri čemu najveći udio imaju oružje i municija, proizvodi od žitarica i brašna te slastičarski proizvodi. Uvoz iz Saudijske Arabije bio je znatno manji i iznosio je 4,5 miliona KM, a najviše se odnosio na aluminij i njegove proizvode te voće i orašaste plodove.
Razmjena s Bahreinom bila je skromnija. Izvoz Bosne i Hercegovine iznosio je oko 111,5 hiljada KM, uglavnom kroz aluminij i proizvode od aluminija te drvo i drvne proizvode. Uvoz iz Bahreina iznosio je 10,4 miliona KM, a dominirali su aluminij, proizvodi od aluminija te satovi i njihovi dijelovi.
Izvoz iz Bosne i Hercegovine u Katar tokom 2025. godine iznosio je gotovo dva miliona KM. Najzastupljeniji proizvodi bili su eksplozivi i pirotehnički proizvodi, mašine i mehanički uređaji te njihovi dijelovi. Uvoz iz Katara bio je znatno manji, oko 205 hiljada KM, a odnosio se uglavnom na vozila i različitu mašinsku opremu.