Njemačka je napravila još jedan veliki korak u svojoj energetskoj tranziciji.
Najveća evropska ekonomija prvi put je izričito postavila cilj postepenog napuštanja fosilnih goriva do 2045. godine.
Cilj: 80 posto struje iz obnovljivih izvora
Do sada je Berlin prvenstveno govorio o dostizanju klimatske neutralnosti. Nova mapa puta ide korak dalje i jasno govori o prelasku s fosilnih goriva.
To je značajna promjena i s ekonomskog stanovišta. Njemačka je najveća industrijska sila Evropske unije.
Njena energetska politika direktno utiče na industriju, investicije i tržište energije širom Evrope, navodi The Guardian.
Jedan od najvažnijih ciljeva odnosi se na proizvodnju električne energije.
Do 2030. godine najmanje 80 posto njemačke potrošnje električne energije trebalo bi biti pokriveno iz obnovljivih izvora.
Zvanični podaci njemačkog Ministarstva privrede i energetike pokazuju koliko je taj plan ambiciozan. Obnovljivi izvori su 2024. godine činili 54,4 posto snabdijevanja električnom energijom.
Njemačka zato u svega nekoliko godina mora značajno povećati kapacitete.
Planirano je da instalirani solarni kapacitet do 2030. godine dostigne najmanje 215 gigavata. Cilj za vjetroelektrane na kopnu iznosi 115 GW, dok je za vjetroelektrane na moru predviđeno najmanje 30 GW.
Više podataka o zvaničnim energetskim ciljevima dostupno je na stranici njemačkog Ministarstva privrede i energetike.
Ogromne investicije mijenjaju privredu
Energetska tranzicija odavno nije samo pitanje ekologije. Ona postaje jedno od ključnih ekonomskih pitanja za Njemačku.
Elektrifikacija industrije, transporta i grijanja povećat će potrošnju električne energije. Istovremeno je potrebno graditi nove proizvodne kapacitete, mreže i sisteme za skladištenje energije.
Prema procjenama njemačkog Ministarstva privrede, potražnja za električnom energijom mogla bi porasti s oko 525 TWh iz 2023. godine na čak 750 TWh do 2030. godine.
To znači da Njemačka mora istovremeno povećati proizvodnju zelene energije i prilagoditi infrastrukturu znatno većoj potrošnji.
Zvanična analiza njemačkog tržišta električne energije pokazuje da Berlin upravo elektroenergetskom sektoru daje centralnu ulogu u dekarbonizaciji zgrada, industrije i saobraćaja.
Manje uglja, nafte i plina
Nova mapa puta potvrđuje i ranije postavljeni cilj napuštanja uglja.
Njemačka planira završiti korištenje uglja najkasnije do 2038. godine, uz mogućnost da se taj rok pomjeri na 2035. godinu.
Istovremeno je najavljeno smanjenje emisija metana za 30 posto do 2030. godine, u skladu s međunarodnom inicijativom pokrenutom 2021. godine.
Andreas Sieber iz organizacije 350.org ocijenio je da izričito postavljanje napuštanja fosilnih goriva kao političkog cilja predstavlja značajan pomak.
Ipak, njemačka energetska politika nije bez protivrječnosti. Dok država ubrzava ulaganja u obnovljive izvore, dio političke i ekonomske debate i dalje se vodi oko uloge prirodnog plina i troškova zelene tranzicije.
Grijanje i transport ostaju veliki izazov
Poseban izazov bit će elektrifikacija transporta i grijanja. Bivša njemačka izaslanica za klimu Jennifer Morgan smatra da upravo u tim oblastima vlada mora učiniti više.
Prelazak s uglja, nafte i plina na obnovljive izvore, prema njenoj ocjeni, može povećati energetsku nezavisnost Njemačke.
Istovremeno bi mogao smanjiti izloženost građana i kompanija naglim promjenama cijena fosilnih goriva.
Međutim, politički otpor već postoji. Propisi koji podstiču zamjenu sistema grijanja na plin i naftu izazvali su prethodnih godina snažnu političku debatu.
Tokom 2026. godine dio pravila dodatno je ublažen, što pokazuje koliko će provođenje dugoročnih klimatskih ciljeva biti politički zahtjevno.
Zašto je odluka Njemačke važna za evropski biznis?
Njemačka odluka daleko prevazilazi njene granice. Kao najveća ekonomija EU i jedna od najvažnijih industrijskih baza svijeta, Njemačka ima ogromnu kupovnu i investicijsku moć.
Promjena njenog energetskog sistema otvara veliko tržište za proizvođače solarne opreme, vjetroturbina, baterija, toplotnih pumpi i tehnologija za električne mreže.
Ali tranzicija donosi i rizike. Industrijske kompanije morat će investirati u elektrifikaciju i energetsku efikasnost.
Stabilnost mreže postat će još važnija. Cijena električne energije ostaje ključna za konkurentnost njemačke industrije.
Upravo zato Berlin pokušava spojiti tri cilja koje nije jednostavno ostvariti istovremeno: dekarbonizaciju, sigurnost snabdijevanja i prihvatljive cijene energije.
Zvanični njemački dokumenti pokazuju da je cilj da elektroenergetski sistem već oko 2035. godine bude gotovo klimatski neutralan, prenosi Ekapija.
Krajnji cilj ostaje klimatska neutralnost čitave ekonomije do 2045. godine.
Energetska tranzicija postaje ekonomska strategija
Njemačka je nakon energetske krize posebno osjetljiva na pitanje zavisnosti od uvoza fosilnih goriva. Zato Berlin obnovljive izvore više ne posmatra samo kao instrument klimatske politike.
Oni postaju dio strategije energetske sigurnosti i industrijske konkurentnosti.
Koliko će ta transformacija koštati i kakav će efekat imati na njemačke kompanije, tek treba vidjeti.
Jedno je, međutim, jasno. Ako najveća evropska ekonomija zaista napusti fosilna goriva do 2045. godine, neće se promijeniti samo njemačko tržište energije.
Promijenit će se investicijski tokovi, industrijski lanci i poslovni modeli širom Evrope.