Građani širom Evrope sve više novca drže u gotovini kao rezervu, uprkos tome što kartična i mobilna plaćanja postaju sve zastupljenija. Stručnjaci ovaj trend povezuju s rastućom zabrinutošću zbog ratova, prirodnih katastrofa i mogućih sajber napada koji bi mogli privremeno onesposobiti digitalne sisteme plaćanja.
Glavni ekonomista Evropske centralne banke (ECB) Philip Lane kazao je da ukupna količina novčanica u opticaju i dalje raste, iako se gotovina sve manje koristi za svakodnevne transakcije. Njegove izjave prenio je The Guardian.
Vrijednost euronovčanica raste
„Ukupna količina novčanica nastavlja rasti. Kod transakcija njihov broj opada, ali ukupna količina raste“, rekao je Lane na konferenciji MacGill Summer School u Irskoj.
Prema podacima ECB-a, vrijednost euronovčanica u opticaju povećala se s oko bilion eura 2016. godine na približno 1,6 biliona eura. Istovremeno, broj novčanica u opticaju premašio je 31 milijardu.
Rast količine gotovine koju građani čuvaju dešava se paralelno s njenom sve manjom upotrebom pri svakodnevnoj kupovini. Potražnja za fizičkim novcem posebno raste u periodima krize i neizvjesnosti, kada građani gotovinu smatraju sigurnom rezervom u slučaju problema s električnom energijom, internetom ili bankarskim sistemima.
Preporuka Evropske unije
Zabrinutost dodatno podstiču ratovi, veliki požari i poplave širom Evrope, kao i sajber napadi koji bi mogli privremeno onemogućiti elektronsko plaćanje.
Evropska unija je prošle godine preporučila građanima da budu spremni najmanje 72 sata samostalno funkcionirati u slučaju ozbiljne krize, uključujući prirodne katastrofe, sajber napade i druge sigurnosne prijetnje.
Na spisku stvari koje bi domaćinstva trebala imati u takvim situacijama nalaze se zalihe vode, konzervirana hrana, radio na baterije i gotovina.