Prema izvještaju agencije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO), rast cijena pšenice, biljnih ulja i mesa nadmašio je pojeftinjenje sira i šećera. FAO indeks cijena hrane iznosio je u prosjeku 125,3 boda, što je porast od 0,9% u odnosu na januar.
Biljna ulja zabilježila su skok od 3,3%, dostižući najviši nivo od juna 2022. godine. Razlog je stabilna potražnja uz slabiju ponudu iz jugoistočne Azije.
Žitarice su poskupjele za 1,1%, prvenstveno zbog rasta cijena pšenice uslijed mraza u Evropi i SAD, te logističkih problema u Rusiji i regiji Crnog mora.
Cijene mesa su porasle za 0,8%, pri čemu je ovčetina dostigla rekordan nivo cijena zbog smanjene ponude iz Okeanije.
Šećer je zabilježio najveći pad od 4,1% zbog očekivanja obilnih zaliha u ovoj sezoni.
Mliječni proizvodi su pojeftinili za 1,2%, uglavnom zbog nižih cijena sira, iako je maslac poskupio prvi put nakon dužeg vremena.
FAO procjenjuje da bi svjetska proizvodnja pšenice u ovoj godini mogla pasti za oko 3%, na 810 miliona tona. Glavni razlog je smanjenje površina zasijanih ozimom pšenicom u Evropskoj uniji, Rusiji i SAD, jer su poljoprivrednici obeshrabreni nižim cijenama.
S druge strane, očekuje se rekordna sjetva u Indiji zahvaljujući vladinim podsticajima, a povoljne prognoze važe i za Pakistan i Kinu.
Uprkos padu proizvodnje, očekuje se da će svjetska potrošnja žitarica u sezoni 2025/2026. porasti na rekordnih 2,943 milijarde tona. Zalihe na kraju sezone dostići će rekordnih 940,5 miliona tona (porast od 8,3%), a trgovina žitaricama porasti će za 3,5%.