U kvartalu april-jun privredna aktivnost opala je za 8,6 odsto u odnosu na prvi kvartal, a 8,2 odsto na godišnjem niovu, po prvoj proceni instituta za statistiku SCB.
Po posljednjoj prognozi vlade u junu, Švedska predviđa pad BDP od šest odsto za cijelu godinu, najveći od 1940. godine.
“Veliki pad švedske privrede u drugom tromesečju pokazuje da ona nije imuna na Kovid, uprkos blagim mjerama izolacije o kojima se mnogo govorilo. Ipak, ekonomski pad u prvom kvartalu je stavlja u bolju grupu zemalja od užasa zabilježenog drugdje u Evropi”, rekli su analitičari Kapital ekonomiksa.
Eurozona, u kojoj nije Švedska, imala je pad BDP-a od 12,1 odsto, zbog minusa u Francuskoj, Italiji i Španiji. Prva evropska privreda Njemačka oduprijela se malo bolje sa padom BDP-a od 10 odsto.
Za razliku od mjera drugdje u Evropi, Švedska nije zatvorila svoje stanovništvo zbog koronavirusa i zadržala je otvorene kafiće, barove, restorane i kompanije tražeći od svakog pojedinca da preuzme odgovornost, što je bilo dovoljno da se snažno smanji zaražavanje.
Švedske vlasti uvijek su naglašavale da njihova strategija nije namijenjena da odbrani ekonomiju, već je uvijek imala zdravstvene ciljeve.
Ipak, bilans je sporan, sa više od 5.700 umrlih i 80.000 zaraženih Švedska je među najteže pogođenim zemljama u odnosu na stanovništvo.