Banke u RS ne smiju zatvoriti račun klijenata, niti odbiti da im otvore račun, iako su pod sankcijama Ureda za kontrolu strane imovine (OFAK), koji djeluje pri Ministarstvu finansija SAD-a.
To nalažu izmjene Zakona o unutrašnjem platnom prometu, koje će u obliku nacrta biti predstavljene poslanicima u Narodnoj skupštini RS u utorak, 8. jula.
Zatvaranje/blokiranje računa i nemogućnost otvaranja novog znači da osobe ili kompanije koje su stavljene na listu OFAC-a ne mogu obavljati platne transakcije (primati ili isplaćivati plate).
Ova situacija se posebno intenzivirala od kraja marta ove godine, kada su banke u RS počele zatvarati račune fizičkih i pravnih lica kojima je OFAC izrekao sankcije, pozivajući se na klauzule u ugovoru i Zakon o obligacionim odnosima.
Također, portal Capital je objavio da su banke pronašle pravni osnov za jednostrani raskid ugovora u članu 90. Zakona o bankama RS-a, koji se odnosi na reputacijski rizik.
“Banke mogu raskinuti ugovor ako su prepoznale značajan reputacijski rizik u vezi s klijentom i njegovim povezanim licima, kao i u slučaju kada se klijenti nalaze na međunarodnim listama sankcija, OFAC-a, UN-a, EU i drugih. Neke banke su u svojim općim uvjetima poslovanja navele da na osnovu procjene nadležnih službi i odluka njihovih tijela imaju diskreciono pravo da raskinu postojeći poslovni odnos bez pristanka korisnika”, naveo je Capital.
Sve ovo će se pokušati regulirati izmjenama zakona, gdje sada predlagač u članu 10 insistira da su banke dužne otvoriti račun svakome ko to zatraži ako ne postoje zakonske prepreke, a ta prepreka se ne stavlja na OFAC-ovu listu.
Razlozi zašto banka ipak može zatvoriti račun su ako se koristi suprotno Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma i ako je otvoren na osnovu falsifikovanih dokumenata.
Osim toga, prijedlog ovlašćuje Agenciju za bankarstvo RS da štiti građane i preduzeća od, kako kažu, samovolje banaka, a svako ko blokira postojeći račun fizičkog ili pravnog lica ili odbije otvaranje novog računa bit će kažnjen novčanom kaznom od 20.000 KM do 80.000 KM.
“Banke su pod pritiskom u vezi s domaćim zakonodavstvom. Mislim da ne bi trebale zatvarati račune, jer postoje propisi tačno kada i kako se račun otvara, a kada se zatvara. Prvo bi trebale poštovati te zakone, a tek onda te vanjske utjecaje”, rekao je za “Nezavisne novine” Nedeljko Glamočak, član Odbora za finansije i budžet Narodne skupštine RS-a (SDS).
Rekao je da propisi ne smiju biti drugačiji za ljude koji se nalaze na crnoj listi.
“Način na koji banke to provode znači da svaki račun može biti zatvoren iz nekih drugih razloga”, dodao je Glamočak.
I struka se slaže da u BiH ne postoji osnova u zakonu koja bankama daje pravo da blokiraju otvaranje računa ili da ih zatvore onima koji su pod sankcijama u drugim zemljama.
“To je isključivo u domenu politike. Dakle, nesporno je da banke nemaju pravni osnov, ali imaju finansijski interes jer rizikuju dio svojih potencijalnih gubitaka ako ne ispoštuju poslovanje kako to zahtijeva neka druga država, u ovom slučaju SAD”, rekao je za “Nezavisne” Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu.
Na pitanje da li misli da će banke ispoštovati eventualnu odluku RS kojom im se zabranjuje da se ponašaju kao do sada ili su spremne snositi finansijske posljedice do 80.000 KM, Đogo odgovara:
“Čak očekujem da će neke manje banke koje se ne oslanjaju na prihode od međunarodnog platnog prometa preuzeti rizik i poštovati eventualnu odluku RS RS, dok će značajan broj tih velikih, iako neće imati pravo, ipak odlučiti da plati te kazne. Ali podvlačim, zavisi i od toga koliko često bi se kazna morala plaćati, da li će morati platiti jednom, a onda ne mjesecima, ili će im se kažnjavati, naprimjer, svaki drugi dan.”
Novinarka Bloomberga Adrije, Svjetlana Šurlan, kaže da su nejasnoća i nekonzistentnost propisa dovele do toga da su neke kompanije ostale bez računa u komercijalnim bankama.
“Banke su, u strahu od američkih sankcija, zatvorile račune određenih kompanija. Propisano je da je za osnivanje i početak rada određenog poslovnog subjekta potrebno imati račun u banci. S druge strane, bankama je dato pravo da zatvore račun, tj. raskinu ugovor s klijentom, što su one i koristile. Ovdje je odgovornost zakonodavca da pronađe način da jedno ne isključuje drugo, odnosno da osigura da poslovanje određenog subjekta ne bude uslovljeno voljom banaka i obrnuto. U suprotnom, država bi mogla biti predmet tužbi poslovnih subjekata jer nije osigurala da posluju pod jednakim uvjetima”, istakla je Šurlan za “Nezavisne”.
Ministarstvo finansija RS ranije je saopćilo da se, prema Zakonu o bankama, računi ne mogu zatvarati, te da svako ko tuži banku pobjeđuje na sudu. Međutim, većina zvaničnika u RS koji su se našli na OFAC-ovoj listi, uključujući Milorada Dodika, predsjednika RS, članove njegove porodice i njima bliske kompanije, Željku Cvijanović, srpsku članicu i predsjedavajuću Predsjedništva BiH, te nekoliko ministara u Vladi RS, odlučila je dobrovoljno zatvoriti svoje bankovne račune, kako banke ne bi došle u probleme.
“Kakve veze ima… ja ću primati predsjedničku platu preko pošte. Neće zatvoriti poštu, a mogu i na kasi podići platu”, rekao je Dodik komentarišući ovu situaciju.
Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH i funkcioner HDZ-a BiH, Marinko Čavara, prvi se požalio na nemogućnost primanja plate zbog sankcija OFAC-a, koji je to pokušao riješiti izmjenama Zakona o finansiranju institucija BiH, koje bi omogućile isplatu prihoda u gotovini, ali zakon nije podržan.
U ovu stvar su se uključili i Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine i Centralna banka Bosne i Hercegovine, koji su rekli da ne postoji način da se plate isplate u gotovini, pa čak ni poštom.