17.7 C
Sarajevo
19.05.2024

Simić: Neka dugoročnija kriza u Turskoj mogla bi pogoditi bh. kompanije

– Dugoročnija kriza u Turskoj mogla bi pogoditi bh. kompanije i ukupnu privrednu saradnju sa tom zemljom, a to bi se onda posredno, u određenoj mjeri, moglo odraziti na banke koje su kreditirale kompanije koje rade sa Turskom –, smatra ekonomski analitičar Borivoje Simić
 
Što se tiče vanjskotrgovinske razmjene, kako je dodao, u prvom polugodištu izvezli smo proizvoda u vrijednosti 191,3 miliona KM, a uvezli iz Turske za 365,5 miliona KM. Najviše smo izvozili ulje, meso, gvožđe i čelik, namještaj, oružje i municiju, papir i karton, a iz Turske smo uvozili  kotlove i mašine, odjeću, proizvode od plastike, električne mašine i opremu, voće (agrume, dinje i lubenice), gvožđe i čelik…
 
– Trgovinska razmjena BiH i Turske čini tek nešto oko 3,5 posto ukupne trgovinske razmjene BiH i s te strane uticaj dešavanja u turskoj ekonomiji na BiH neće biti toliko velik kao što je recimo slučaj sa Njemačkom čija je privreda snažno povezana sa Turskom. Ipak, saradnja je u usponu, a posebno jača izvoz našeg poljoprivrednog sektora –, kazao je Simić.
 
Kriza turske lire ima negativnog uticaja na ugovore koje naše izvozne kompanije imaju u lirama, a to su, kako je za pojedine medije kazao ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović, svi poslovi izuzev izvoza mesa, koji je ugovoren u eurima, prenosi Fena.
 
– Zbog inflacije u Turskoj naša roba može postati skuplja Turcima koji će je možda manje kupovati, te to može uticati na naš izvoz. S druge strane, ono što budemo uvozili iz Turske biće jeftinije za kompanije iz BiH, a to bi moglo dovesti do povećanja trgovačkog deficita naše zemlje sa Turskom –, naveo je Simić.
 
Ipak, kako je dodao, sve će ovisiti od toga kako će se situacija u Turskoj razvijati, jer kao što je Erste naveo u specijalnom izvještaju o uticaju zbivanja u Turskoj na zemlje centralne i istočne Evrope, trenutno nije vidljivo kako i kada će se turska situacija riješiti.
 
– Malo je cijela stvar predimenzionirana, pa su i neki analitičari konstatovali da su tržišta pretjerano reagovala. Činjenica je da kriza nije samo povezana sa ekonomijom zemlje koja se puno zaduživala i kreditima pokrivala razliku između uvoza i izvoza, te puno trošila kroz velike građevinske projekte, nego i sa  krizom povjerenja prema Erdoganu i političkim odnosima Zapada, uključujući i SAD, prema Turskoj –, naveo je Simić. 
 
Napomenuo je da bi neka dugotrajnija kriza imala uticaja na tamošnju potrošnju, pa i potražnju za proizvodima koje mi izvozimo, te bi se sigurno osjetilo na ulju koje je naš glavni izvozni proizvod u Tursku i pogodilo bi kompaniju Bimal koja je najveći izvoznik, ali i na mesu, brašnu i drugim proizvodima koje izvozimo.
 
Kao što je Centralna banka BiH objasnila, mi nemamo sredstava u turskoj liri, a udio lire zanemarivo je mali čak i kod Ziraat banke, koja je u većinskom turskom vlasništvu, te s te strane nemamo izloženost.
 
– Budući da je u Turskoj prvenstveno u pitanju kriza duga i likvidnosti, banke koje su izložene Turskoj po osnovu kredita ili obveznica, mogu doživjeti slabljenje svojih pozicija ukoliko se stanje krize produži, ali kad je u pitanju poslovanje UniCredit banke u BiH mislim da to ne bi trebalo imati uticaja. Osim toga, banka-majka u Italiji se u međuvremenu dokapitalizirala i prebrodila krizu koju je imala te je tako jača nego prije godinu, dvije –, dodao je Simić.
- OGLAS -

Pročitajte još

NAJNOVIJEFACE.BA