Cijena srebra na svjetskim tržištima ove godine bilježi izuzetan rast, nadmašujući čak i zlato, prenosi Bloomberg Adria.
Od početka godine, vrijednost srebra na londonskom tržištu porasla je za oko 70 posto, dok je zlato do sredine oktobra ojačalo približno 55 posto. Oba metala privlače investitore koji u njima vide sigurno utočište u periodima inflacije, geopolitičkih napetosti i pada vrijednosti valuta.
Za razliku od zlata, srebro se ne cijeni samo zbog svoje rijetkosti i estetske vrijednosti, već i zbog široke industrijske primjene. Koristi se u elektronskim komponentama, baterijama, solarnim panelima i medicinskim uređajima, što dodatno povećava njegovu potražnju. Istovremeno, zalihe su najniže u posljednjih nekoliko godina, pa analitičari upozoravaju na mogući nedostatak ovog metala u pojedinim sektorima.
Srebro kao pokazatelj globalnih ekonomskih napetosti
Neizvjesnost u vodećim svjetskim ekonomijama, posebno u SAD-u, Francuskoj i Japanu, oslabila je valute tih zemalja. Zbog toga investitori smanjuju izloženost dolarima, evrima i jenima i sve više kupuju zlato i srebro – trend poznat kao „trgovina devalvacijom“.
Kina i Indija ostaju najveći potrošači srebra. Njihova snažna industrijska baza, veliko stanovništvo i tradicija ulaganja u srebrni nakit kao oblik očuvanja vrijednosti čine ih ključnim akterima na tržištu. Uz to, mnoge vlade i kovnice troše značajne količine srebra za izradu kovanica i investicionih proizvoda.
Posebnosti tržišta srebra
Tržište srebra osjetljivije je i manje likvidno od tržišta zlata, jer se njime dnevno trguje u manjem obimu, a dostupne zalihe su ograničene. Iako je fizički srebra više nego zlata, njegova ukupna vrijednost je znatno niža – u londonskim trezorima čuva se oko 790 miliona unci srebra, naspram 284 miliona unci zlata, no ukupna vrijednost iznosi tek oko 40 milijardi dolara u poređenju s više od bilion dolara vrijednog zlata.
Zbog raznolikih industrijskih primjena, cijena srebra zavisi od više faktora: kretanja kamatnih stopa, dinamike industrijske proizvodnje i globalnih energetskih politika. Kada ekonomija raste, potražnja industrije podiže cijene; tokom recesije, srebro postaje utočište investitora.
Uzroci aktuelnog rasta cijene
Podaci Londonske asocijacije za trgovinu zlatom (LBMA) pokazuju da su zalihe srebra pale za gotovo trećinu od 2021. godine, što je smanjilo dostupnost metala na tržištu. Istovremeno, globalna potražnja već četiri godine zaredom premašuje proizvodnju iz rudnika, pa su rezerve koje su nekada stabilizovale tržište gotovo iscrpljene.
Fondovi koji prate cijenu srebra bilježe povećane prilive kapitala, što dodatno pritiska tržište jer se traže fizičke poluge u trenutku kada ponuda opada. Najava mogućih američkih carina na uvozne metale takođe je potaknula spekulativnu kupovinu, dodatno smanjujući zalihe i povećavajući razliku u cijeni između Londona i New Yorka.
Indijska potražnja pojačava pritisak
Sezona praznika u Indiji, koja kulminira Diwalijem 20. oktobra, tradicionalno je period najveće potrošnje plemenitih metala. Ove godine uvoz srebra u tu zemlju gotovo se udvostručio u odnosu na prethodnu, jer su zlatare požurile da obnove zalihe usljed rasta cijena. Indijski kupci trenutno plaćaju i do deset posto više od svjetskih cijena, što ukazuje na izražen nedostatak fizičkog srebra.
Takav pritisak dodatno iscrpljuje rezerve na Zapadu, pa pojedini trgovci pribjegavaju transportu poluga avionima između New Yorka i Londona – neuobičajeno skupoj metodi koja se obično koristi za zlato.
Posljedice za industriju i mogući scenariji
Rastuće cijene srebra mogle bi pogoditi industrije koje ga koriste kao osnovnu sirovinu, posebno proizvođače solarnih panela, gdje je srebrna pasta neizostavan materijal. Dugotrajan rast troškova mogao bi ih natjerati da potraže alternativne metale.
Globalna rudarska proizvodnja suočava se s nizom izazova, od slabljenja kvaliteta rude do regulatornih i ekoloških prepreka u zemljama poput Meksika, Perua i Kine – najvećih svjetskih proizvođača srebra.
Prema procjenama analitičara koje prenosi Euronews, privremeni transfer zaliha između New Yorka i Londona mogao bi kratkoročno ublažiti pritisak na tržište, ali dugoročni deficit ponude ostaje problem. Dalji razvoj situacije zavisit će od toga koliko brzo nove količine metala mogu stići do globalnih trezora – i da li će tržište uspjeti pronaći ravnotežu prije nego što se pokrene novi val panične kupovine.