Prema pismima koje je predsjednik SAD Donald Trump poslao liderima četrnaest zemalja 7. jula 2025., Bosna i Hercegovina se našla na listi zemalja koje će biti pogođene tzv. “recipročnim” carinama. Ako do 1. augusta ne bude sklopljen novi trgovinski sporazum, izvoz iz BiH u SAD bit će oporezovan po stopi od 30%. To je smanjeno s prvobitnih 35% predviđenih u aprilu ove godine .
Trumpova administracija je produžila rok sa 9. jula na 1. august kako bi ostavila prostor za pregovore, ali ako sporazuma nema, novi uvoz će od augusta biti znatno opterećen.
Šta će ovo značiti za BiH?
Pad konkurentnosti i prihoda izvoznika
Carina od 30% značajno povećava cijenu bh. proizvoda na američkom tržištu; moguće je da će dodati taj trošak domaćim izvoznicima ili će cijena za Amerikance skočiti, što će sigurno smanjiti potražnju za bh. proizvodima.
Strateško usmjeravanje prema pregovorima
SAD nudi mogućnosti izuzeća ako se uspostave investicije ili proizvodnja u SAD: “Neće biti carina ako BiH ili kompanije iz nje odluče graditi ili proizvoditi u SAD… odobrenja ćemo obezbijediti brzo, profesionalno i sistematski.”
To otvara mogućnost za dugotrajnije, strateške sporazume koji omogućavaju alternativne modele izvoza.
Pritisak na diversifikaciju tržišta
Carine prisiljavaju bh. kompanije da traže nove destinacije (EU, Turska, zemlje CEFTA-e itd.) i smanje zavisnost od Amerike. To može ubrzati regionalne i globalne trgovinske strategije.
Kapitalne investicije i prilike
Američko tržište bi opet bilo otvoreno ako strane tvrtke ulože u dijelove proizvodnog lanca unutar SAD. Za BiH to znači potencijalne partnerstva i “reshoring” – premještanje proizvodnje bliže potrošačima.
Koji su naredni koraci?
Bh. vlasti i privreda bi trebale odmah započeti dijalog sa SAD – putem ambasade i Vanjskotrgovinske komore.
Pripremiti projekte koji omogućavaju proizvodnju u SAD, kako bi se dobila izuzeća.
Jačanje saradnje sa EU, Turskom i tržištima regije.
Kompanije moraju izračunati da li carinu uvrštavaju u cijenu ili optimalizuju troškove i lance nabavke.