Požarima i suši zajednički je imenitelj nedostatak vode, a posljedice bi građani Bosne i Hercegovine tek mogli osjetiti, posebno kroz stanje u poljoprivredi. Proizvođači upozoravaju da su štete na kukuruzu gotovo stopostotne te da bi ono što je danas uništeno na njivama već na jesen moglo značiti praznije torove, manju proizvodnju mlijeka i mesa i više cijene hrane.
Poljoprivrednici upozoravaju da su ugroženi gotovo svi sektori proizvodnje i traže hitnu reakciju nadležnih, uključujući proglašenje stanja elementarne nepogode.
Gubici ogromni
Priča koja počinje na isušenim njivama mogla bi se na jesen nastaviti u prodavnicama. Proizvođači navode da su štete ogromne, a pred poljoprivredom je godina koja prijeti da bude zapamćena kao jedna od najtežih.
„Nikad teža godina nije bila. Nikad veća suša, nikad manji prinos, a nikad veća ulaganja. Mi smo stava da država mora intervenirati da pomogne i sljedeće sedmice ćemo tražiti da Vlada proglasi stanje elementarne nepogode – sušu“, kazao je za FTV Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.
Suša je smanjila i količine stočne hrane, pa je pod znakom pitanja i opstanak pojedinih farmi, a samim tim i proizvodnja mlijeka i mesa.
„Veliki dio stočnog fonda smo već rasprodali i, ako nam ne budu isplaćeni neki podsticaji, morat ćemo i ovaj dio rasprodati“, rekao je proizvođač Radenko Arsenović.
Bakajlić upozorava da bi posljedice mogle biti dugoročne.
„Smatram da je jesenja sjetva upitna i da će narod ostati bez hrane na prostorima Bosne i Hercegovine“, kazao je.
Proizvođači strahuju i od značajnog rasta cijena prehrambenih proizvoda tokom jeseni i zime.
Uvoz raste, domaća proizvodnja pada
Dok se domaći proizvođači bore da sačuvaju proizvodnju, uvozna roba sve je prisutnija na tržištu.
„Što se tiče naših proizvoda, mi tu ništa ne možemo da prodamo. I to što prodajemo, to nije prodaja, nije cijena, to je poklanjanje. A do kada će to ljudi moći da izdrže, jer nemamo uređeno tržište, nemamo robne rezerve, nemamo ništa“, rekao je Arsenović.
Bakajlić upozorava i na veliki nesrazmjer između mogućnosti domaće proizvodnje i količine hrane koja se uvozi.
„Mi za potrebe Bosne i Hercegovine možemo dvije trećine hrane da proizvedemo, ali da se 95 posto hrane uvozi, to nije normalno“, rekao je.
Predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača „Zvono“ Bijeljina Jovan Vasilić smatra da su cijene domaćih proizvoda povezane i s visinom podsticaja.
„Kad se uzme koliki su podsticaji u proizvodnji kod nas, na nivou Bosne i Hercegovine, u odnosu na nivo zemalja u okruženju, nije ni čudo da su svi ti proizvodi jeftiniji nego kod nas. Logično je da dolazi do gašenja te vrste proizvodnje jer se, jednostavno, ne isplati“, kazao je Vasilić.
Zahtjev za proglašenje elementarne nepogode zbog suše poljoprivrednici su upućivali i 2015, 2017. i 2022. godine, kada su procjenjivane višemilionske štete. Vlast tada nije proglasila stanje elementarne nepogode, a poljoprivrednicima je ostalo da posljedice suše saniraju sami.