Venecuelski predsjednik Nicolas Maduro doveden je u nedjelju u pritvorski centar u New Yorku nakon što je predsjednik Donald Trump naredio američki napad radi hvatanja južnoameričkog čelnika i preuzimanja kontrole nad zemljom i njezinim ogromnim rezervama nafte.
Kao dio dramatične operacije rano u subotu, zbog koje nije bilo struje u dijelovima Caracasa i napadnuti su vojni objekti, američki specijalci uhvatili su Madura i njegovu suprugu Ciliju Flores te ih helikopterom prevezli do broda američke mornarice prije nego što su ih avionom prevezli u SAD.
Dok su mnogi zapadni saveznici protiv Madura i tvrde da je ukrao venecuelske izbore 2024., Trumpovo hvaljenje o preuzimanju kontrole u zemlji i iskorištavanju njezine nafte oživjelo je bolna sjećanja na prošle američke intervencije u Latinskoj Americi, Iraku i Afganistanu.
Neki pravni stručnjaci doveli su u pitanje zakonitost operacije otmice predsjednika države strane sile, dok su demokrati, koji su rekli da su bili dovedeni u zabludu tokom nedavnih brifinga za Kongres, zahtijevali plan za ono što će uslijediti.
Trump je rekao da će se, kao dio preuzimanja, velike američke naftne firme vratiti u Venezuelu, koja ima najveće svjetske rezerve nafte, i obnoviti teško degradiranu naftnu infrastrukturu, proces koji bi, prema riječima stručnjaka, mogao trajati godinama.
Rekao je da je otvoren za slanje američkih snaga u Venecuelu. “Ne bojimo se vojnika na terenu”, rekao je.
Trump je u intervjuima i na konferenciji za novinare na svom imanju Mar-a-Lago tvrdio da će se ogromne rezerve nafte u Venezueli – navodno najveće na svijetu – modernizirati i iskoristiti. Američke naftne firme će uložiti velika sredstva u obnovu „trule“ infrastrukture, povećati proizvodnju i prodati „velike količine… drugim zemljama“, rekao je novinarima, dodajući: „Mi smo u naftnom poslu.“
„Naše vrlo velike američke naftne firme – najveće bilo gdje u svijetu – uvest će se, potrošiti milijarde dolara, popraviti teško oštećenu infrastrukturu i početi zarađivati za zemlju“, rekao je predsjednik. Firme će biti „nadoknađene“, dodao je, bez navođenja više detalja.
ExxonMobil, najveća američka naftna firma, nije odgovorio na zahtjev za komentar. ConocoPhillips, još jedan veliki igrač, rekao je da prati razvoj događaja i dodao: „Bilo bi prerano nagađati o bilo kakvim budućim poslovnim aktivnostima ili ulaganjima.“
Glasnogovornik Chevrona rekao je: „Chevron ostaje usredotočen na sigurnost i dobrobit naših zaposlenika, kao i na integritet naše imovine. Nastavljamo poslovati u potpunosti u skladu sa svim relevantnim zakonima i propisima.“
Venecuela je prije otprilike 50 godina krenula u nacionalizaciju svoje naftne industrije, a kasnije je 2007. preuzela kontrolu nad poslovanjem koje se još uvijek odvija u privatnim aranžmanima. Dok je Chevron pristao ostati, drugi, uključujući ExxonMobil i ConocoPhillips, odbili su prihvatiti nove uvjete.
ExxonMobil i ConocoPhillips su se nakon izlaska upustili u višegodišnju pravnu bitku s Venezuelom i na kraju su im od Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova Svjetske banke dodijeljene milijarde dolara. No, Venecuela, s privredom pogođenim sankcijama, lošim upravljanjem i korupcijom, još nije platila sav novac.
Zasad, američki embargo na svu venecuelansku naftu ostaje na snazi u cijelosti, prema Trumpu, čija je administracija više puta optužila zemlju za krađu američkog bogatstva i imovine preuzimanjem kontrole nad rezervama. Dok SAD pokušavaju vratiti te korake, njihovi sljedeći koraci bit će pomno ispitani usred pitanja o zakonitosti Trumpove vizije.