Na azijskim berzama u četvrtak su cijene dionica naglo pale jer se investitori plaše eskalacije trgovinskog rata, recesije i rasta inflacije, nakon što je Washington najavio veće carine nego što se očekivalo.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 6:30 sati u minusu više od 1 posto.
Pritom je japanski Nikkei indeks potonuo više od 3 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Australiji, Južnoj Koreji i Hong Kongu pale između 0,5 i 1,6 posto.
Azijske berze uzdrmala je jučerašnja odluka predsjednika SAD-a Donalda Trumpa o uvođenju većih recipročnih carina nego što se očekivalo.
Tako će se od 5. aprila na gotovo sav uvoz u SAD naplaćivati carina od 10 posto, a na uvoz iz zemalja s kojima SAD ima najveći trgovinski deficit primjenjivat će se i dodatne carine.
Na uvoz iz Kine, na koji se već naplaćuju carine od 20 posto, ubuduće će se primjenjivati dodatne carine od 34 posto, na uvoz iz Japana 24 posto, iz Indije 26, iz Južne Koreje 25, iz Evropske unije 20 posto, iz Australije 10…
„Ovakve carine mogli bismo nazvati ‘gore nego u najgorem scenariju’ kojeg se Wall Street plašio”, pišu analitičari Wedbusha u osvrtu na situaciju na tržištima.
Eskalacija carinskog rata
Kako su mnoge zemlje, uključujući Kinu, Kanadu i EU, najavile protumjere, investitori se plaše eskalacije carinskog rata, što bi moglo izazvati rast inflacije i usporavanje rasta najvećih ekonomija, pa i recesiju.
„Najavljene carine daleko nadmašuju osnovna očekivanja i ako se odmah ne počne pregovarati o njihovom smanjenju, dramatično će porasti očekivanja o recesiji u američkoj ekonomiji”, kaže Tony Sycamore, analitičar u kompaniji IG market.
Osnovna carina od 10 posto stupa na snagu 5. aprila, a dodatne recipročne carine od 9. aprila.
Mnogim zemljama prijeti recesija
To znači, prema istraživanju agencije Fitch, da će efektivna carinska stopa dosegnuti 22 posto, dok je prošle godine iznosila samo 2,5 posto.
„Takva stopa posljednji put je viđena 1910. godine. Ovo je ‘promjena igre’ ne samo za američku, nego i svjetsku ekonomiju. Mnoge će zemlje vjerovatno uroniti u recesiju. Sve dosadašnje procjene možete baciti u vodu, ako carinske stope ostanu na ovim razinama duže razdoblje”, piše Olu Sanola, analitičar u Fitchu, u osvrtu na situaciju.
Očito je, kažu analitičari, da slijedi težak dan na svjetskim berzama. Danas poslijepodne očekuje se oštar pad Wall Streeta jer je trenutno terminski Dow Jones indeks u minusu gotovo 2 posto, S&P 500 oko 2,7, a Nasdaq indeks 3,2 posto.
U minusu su i evropski terminski indeksi, oko 2 posto.
Dolar pod pritiskom
A na valutnim tržištima vrijednost dolara prema korpi valuta oštro je pala i skliznula na najniže razine od polovine oktobra prošle godine.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke valute u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, jutros se kreće oko 103,13 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 104,20 bodova.
Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti potonuo s jučerašnjih 149,80 na 147,25 jena.
Američka valuta oslabila je i u odnosu na evropsku, pa je cijena eura dostigla 1,0915 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0795 dolara.
I dok je dolar pod pritiskom, zbog nesigurnosti na finansijskim tržištima najviše su porasli kursevi japanskog jena i švicarskog franka, valuta koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena.
Cijene nafte oštro pale
Cijene nafte, pak, oštro su pale jer se trgovci plaše usporavanja rasta ekonomija, a time i potražnje za ‘crnim zlatom’.
Cijena barela na londonskom tržištu potonula je jutros 2,13 posto, na 73,35 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,25 posto, na 70,10 dolara.
Rekordna cijena zlata
Cijena zlata, koje se smatra sigurnim utočištem za kapital, dostigla je, pak, rekordne razine, više od 3.160 dolara po unci.