Svjetska ekonomija pokazala se otpornijom nego što se očekivalo, ali novi rast cijena energije mogao bi produžiti inflaciju i oslabiti kupovnu moć građana, upozorila je Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) u danas objavljenom privremenom ekonomskom izvještaju.
OECD sada predviđa rast svjetske ekonomije od 2,9 posto u 2026. godini, što je blago povećanje u odnosu na raniju prognozu od 2,8 posto. Prognoza za 2027. godinu snižena je s 3,1 na tri posto.
Organizacija očekuje da će više cijene, sporiji rast realnih prihoda i više kamatne stope usporavati privrednu aktivnost.
Inflacija bi mogla potrajati
Prema procjeni OECD-a, novi energetski cjenovni šok u septembru zadržat će inflaciju povišenom duže nego što se očekivalo. Za zemlje G20 prognozirana je inflacija od 4,1 posto ove godine i 3,6 posto naredne godine.
U prvoj polovini godine posljedice sukoba na Bliskom istoku ublažile su zalihe nafte, dodatna proizvodnja izvan Zaljeva i preusmjeravanje transporta.
OECD, međutim, upozorava da bi dugotrajniji prekidi izvoza energenata iz te regije mogli ponovo pogoditi svjetski rast. Poskupljenje energije i hrane dodatno bi smanjilo kupovnu moć domaćinstava.
Rizik i za javne finansije
Više kamatne stope povećavaju troškove zaduživanja država, navodi OECD.
Vladama preporučuje da eventualnu pomoć građanima i privredi zbog skupih energenata usmjere prema onima kojima je najpotrebnija te da takve mjere budu privremene.
Izvještaj ne donosi posebnu prognozu za Bosnu i Hercegovinu. Za domaću privredu važan je razvoj cijena energenata i potražnje na evropskim tržištima, ali se iz OECD-ovih globalnih procjena ne može izvesti brojčana procjena utjecaja na BiH.