Prema novom izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma, tržište rada ulazi u najbržu transformaciju u modernoj historiji.
Analitičko razmišljanje, fleksibilnost i AI vještine postaju ključni zahtjevi za radnike, dok tradicionalne kompetencije gube na značaju. Najveći rast očekuje se upravo u poznavanju vještačke inteligencije i big data tehnologija.
Manje od polovine poslodavaca danas vidi vještačku inteligenciju i rukovanje velikim podacima kao ključnu vještinu — ali to će se uskoro promijeniti, pokazuje Izvještaj o poslovima budućnosti Svjetskog ekonomskog foruma (WEF).
Vještine se mijenjaju kako se mijenjaju i poslovi. Dok jedni zahtjevi izranjaju, drugi polako nestaju. Uticaj vještačke inteligencije na radna mjesta ostaje tema žustre debate, ali trendovi postaju jasni: kako AI automatizuje sve više procesa, potražnja za određenim poslovima — posebno početnim — već opada. Ali, kako se radnik može zaštititi?
WEF u svom izvještaju “Future of Jobs Report 2025” pokazuje koje vještine poslodavci najviše traže. Izvještaj je zasnovan na odgovorima više od 1.000 najvećih globalnih poslodavaca, koji zajedno zapošljavaju više od 14 miliona radnika u 22 industrije i 55 ekonomija.
Analitičko razmišljanje, otpornost, fleksibilnost i liderstvo
“Analitičko razmišljanje” je najtraženija vještina, navodi WEF, a oko 69% poslodavaca kaže da je to ključni zahtjev. “Otpornost, fleksibilnost i agilnost” su na drugom mjestu, sa 67% poslodavaca koji ih smatraju esencijalnim.
Kako se vještine mijenjaju, “liderstvo i socijalni uticaj” ostaju važni – 61% poslodavaca vidi ih kao osnovne, prenosi Investitor me.
Pored analitike, “kreativno razmišljanje” je takođe visoko rangirano, navodi 57% poslodavaca.
“Motivacija i samosvijest”, “tehnološka pismenost”, “empatija i aktivno slušanje” i “radoznalost i učenje tokom cijelog života” takođe su vještine koje bar polovina poslodavaca smatra neophodnim.
S druge strane, manje od polovine poslodavaca kaže da su “AI i big data” za njih ključna vještina.
Ni “višejezičnost” ni “globalno građanstvo” nijesu visoko na listi. Najmanje tražena vještina je “senzorno procesuiranje”, koje navodi samo 6% poslodavaca.
AI i big data biće apsolutni pobjednici do 2030.
Poslodavci su bili upitani i da li će važnost pojedinih vještina rasti ili padati do 2030. Rezultati pokazuju neto rast — razliku između onih koji očekuju porast i onih koji očekuju pad.
Tehnološke vještine biće najbrže rastuća kategorija narednih pet godina. Najviše se izdvaja “AI i big data”, sa očekivanim rastom od čak 87%. Slijede “mreže i sajber bezbjednost” (70%) i “tehnološka pismenost” (68%).
Uz tehnološke vještine, rast će zabilježiti i “kreativno razmišljanje”, kao i dvije socio-emocionalne kategorije – “otpornost, fleksibilnost i agilnost” i “radoznalost i doživotno učenje”.
“Liderstvo i socijalni uticaj” i “upravljanje talentima” takođe ostaju među traženim vještinama.
Poslodavci očekuju pad važnosti samo dvije kategorije: “manipulativne vještine, izdržljivost i preciznost” i “čitanje, pisanje i matematiku”.
Pandemija COVID-19 i brzi razvoj naprednih tehnologija, kako se navodi u izvještaju, izazvali su snažne promjene koje i dalje oblikuju radne vještine.
Izvještaj dodaje da poremećaji nijesu jednaki u svim ekonomijama i industrijama. Ekonomije srednjeg dohotka očekuju najveće promjene, dok visokodohodne zemlje očekuju najmanje.
Od 55 analiziranih ekonomija, 10 od 12 koje očekuju najmanje promjena u periodu 2025–2030. nalazi se u Evropi — uključujući Dansku, Holandiju, UK, Francusku i Njemačku.
Izvještaj WEF-a prikazuje i koje profesije najbrže rastu, a koje najbrže nestaju.