Najnovija prognoza njegove organizacije predviđa da će globalni rast usporiti na 4,1% ove godine sa 5,5% u 2021. Usporavanje je pripisano prijetnjom pandemije virusa, smanjenju državne pomoći i početnom povratku slabljenja potražnje.
Ali gospodin Malpass je rekao da je njegova najveća briga širenje globalne nejednakosti.
“Velika prepreka je nejednakost koja je ugrađena u sistem”, rekao je on za BBC, ističući da su siromašnije zemlje posebno podložne ekonomskoj šteti od napora da se bore protiv inflacije.
“Izgledi za slabije zemlje i dalje zaostaju. To uzrokuje nesigurnost.” Do 2023. ekonomska aktivnost u svim naprednim ekonomijama, poput SAD-a, eurozone i Japana, vjerovatno će se oporaviti od udara koji je pretrpio tokom pandemije, saopštila je banka. Ali očekuje se da će proizvodnja u zemljama u razvoju ostati 4% niža nego što je bila prije nego što je izbila pandemija Covida.
Malpass je okrivio programe stimulacije u najbogatijim zemljama za pogoršanje podjele podsticanjem globalne inflacije. Dok se sada očekuje da će zvaničnici u mnogim zemljama, uključujući SAD, povećati kamatne stope kako bi pokušali obuzdati povećanje cijena, Malpass je upozorio da bi viši troškovi zaduživanja mogli naštetiti ekonomskoj aktivnosti – posebno u slabijim ekonomijama.
“Problem sa povećanjem kamatnih stopa je to što šteti ljudima kojima je potreban novac s promjenjivim kamatnim stopama… a to su obično nova preduzeća, preduzeća u vlasništvu žena, preduzeća u zemljama u razvoju”, rekao je Malpass.
Odvojeno, Svjetski ekonomski forum (WEF) upozorio je da različiti ekonomski oporavak otežava saradnju na globalnim izazovima kao što su klimatske promjene.
“Proširivanje dispariteta unutar i između zemalja ne samo da će otežati kontrolu Covida-19 i njegovih varijanti, već će i rizikovati odugovlačenje, ako ne i preokretanje, zajedničke akcije protiv zajedničkih prijetnji koje svijet ne može priuštiti da previdi”, rekao je WEF. u svom godišnjem izvještaju o globalnim rizicima u utorak.
U izvještaju Svjetske banke o globalnim ekonomskim izgledima navodi se da se 2021. svjetska ekonomija oporavila od pandemije s najjačom ekspanzijom nakon recesije u posljednjih 80 godina.
Ali očekuje se da će se ove godine usporiti dobitci, jer varijante virusa i brzo rastuće cijene artikala kao što su hrana i energija opterećuju domaćinstva. Globalno, inflacija je na najvišoj stopi od 2008. godine, navodi se u izvještaju.
Banka, koja daje kredite zemljama širom svijeta, također je upozorila da uska grla u lancu snabdijevanja i povlačenje stimulativnih programa predstavljaju rizik. Usporavanje u drugoj polovini 2021. već je bilo veće nego što je banka očekivala u svojoj junskoj prognozi zbog širenja varijanti Omicron i Delta Covid. Ove godine očekuje “izrazito usporavanje” i predviđa da će se globalni rast dodatno usporiti 2023. na 3,2%.
“Realnost je da Covid i gašenja i dalje uzimaju ogroman danak, a to se posebno odnosi na ljude u siromašnijim zemljama”, rekao je Malpass. “Samo sumorni izgled.”
Pokretači globalnog usporavanja su Kina, gdje se očekuje da će stopa rasta pasti na 5,1% sa prošlogodišnjih 8%, i SAD, za koje se predviđa da će ove godine rasti za 3,7% u poređenju sa 5,6% u 2021. U eurozoni, ekspanzija će ove godine usporiti na 4,2% sa 5,2%, predviđa banka.
Indija predstavlja svijetlu tačku, sa očekivanom stopom rasta ove godine sa 8,3% na 8,7%.
Ali mnoga tržišta u razvoju i dalje se bore s dodatnim izazovima, kao što su niže stope vakcinacije. U Latinskoj Americi i na Karibima, na primjer, očekuje se usporavanje rasta na 2,6% u 2022. godini, sa 6,7% prošle godine.