Cijena zlata doživjela je snažan pad nakon što je krajem januara dostigla historijski rekord od gotovo 5.600 dolara po unci. Plemeniti metal od tada je izgubio gotovo 30 posto vrijednosti, što je izazvalo zabrinutost među ulagačima i centralnim bankama.
Iako se zlato tradicionalno smatra sigurnim utočištem u vremenima ratova, kriza i finansijske nestabilnosti, posljednjih mjeseci njegova uloga zaštite pokazala se manje pouzdanom.
Jedan od glavnih razloga naglog pada jeste činjenica da je prethodni rast bio previše brz i velik.
“Rast je u vrlo kratkom periodu bio pretjeran i u njega je bilo uključeno previše špekulacija”, rekao je Michael Blumenroth, stručnjak za tržišta roba u Deutsche Bank Researchu.
Veliki uspon zlata počeo je još 2024. godine, kada je njegova vrijednost porasla za oko četvrtinu. Tokom 2025. godine rast se dodatno ubrzao – zlato je poskupjelo čak 67 posto i postavilo 53 nova rekordna maksimuma.
Prema riječima Thomasa Benedixa iz Union Investmenta, trenutni pad predstavlja normalnu korekciju nakon perioda kada je zlato bilo precijenjeno.
Veliki problem postala nestabilnost cijene
Stručnjaci upozoravaju da nije problem samo pad vrijednosti, već i velika nestabilnost tržišta.
“Zlato je povremeno bilo nestabilnije čak i od bitcoina”, rekao je Benedix.
Takva velika kolebanja uticala su i na odluke pojedinih centralnih banaka, iako podaci pokazuju da interes za zlato i dalje postoji. Prema istraživanju Svjetskog vijeća za zlato, čak 89 posto centralnih banaka očekuje povećanje globalnih zlatnih rezervi u narednih godinu dana, dok ih 45 posto planira povećati vlastite zalihe.
Kamate stvaraju dodatni pritisak
Na cijenu zlata utiču i očekivanja o rastu kamatnih stopa. Kada kamate rastu, zlato postaje manje privlačno jer ne donosi kamatu ni dividendu.
“Ako sigurne investicije poput državnih obveznica nude veće prinose, zlato postaje relativno manje atraktivno”, objasnio je Benedix.
Hoće li zlato ponovo krenuti prema gore?
Granica od 4.000 dolara po unci smatra se važnim psihološkim nivoom. Nakon pada ispod te vrijednosti, cijena se posljednjih dana ponovo oporavila.
Analitičari smatraju da bi zlato moglo ostati stabilno u drugoj polovini godine, ali upozoravaju da bi nove geopolitičke krize ili pogoršanje ekonomskih prilika mogli ponovo pokrenuti rast.
Ipak, dio stručnjaka ostaje oprezan. Benedix procjenjuje da bi cijena zlata do kraja 2026. godine mogla pasti prema 3.900 dolara po unci.
Dalji razvoj sukoba s Iranom, cijene nafte, inflacija i odluke američke centralne banke bit će ključni faktori koji će odrediti sudbinu zlata u narednim mjesecima.