Centralne banke u septembru su kupile najviše zlata u gotovo dvije godine, dok rastući državni dug, geopolitičke napetosti i slabljenje povjerenja u dolar dodatno podstiču potražnju za ovim plemenitim metalom.
Cijena zlata mogla bi dostići nove historijske rekorde u narednih 12 do 24 mjeseca, procjenjuju investicijski stručnjaci.
Iako je plemeniti metal znatno pojeftinio nakon januarskog vrhunca, rastuća geopolitička neizvjesnost, zabrinutost zbog američkog duga i sve veća potražnja centralnih banaka mogli bi pokrenuti novi rast cijene.
Zlato je izgubilo dva posto vrijednosti, spustivši se na 4.075 dolara po trojskoj unci. Pad je uslijedio zbog očekivanja da će američka centralna banka ponovo povećati kamatne stope. To je znatno manje u odnosu na januar, kada je cijena premašila rekordnih 5.500 dolara.
Ipak, dok dio ulagača reaguje na kratkoročne promjene monetarne politike, centralne banke nastavljaju gomilati zlato.
Prema preliminarnim podacima Svjetskog vijeća za zlato, centralne banke su u septembru kupile približno 63 tone ovog plemenitog metala, najviše u jednom mjesecu od novembra 2024. godine.
Zašto investitori ponovo računaju na zlato?
Glavni razlog optimizma nije samo potražnja za sigurnom imovinom već i sve veća zabrinutost zbog održivosti javnih finansija, posebno u SAD-u.
Charlotte Yonge, upraviteljica fondova u kompaniji Troy Asset Management, predvidjela je novi rekord cijene zlata u narednih 12 do 18 mjeseci.
Zlato smatra efikasnom zaštitom od pogoršanja stanja državnih finansija. Upozorava na rast američkog duga i mogućnost da centralne banke tokom sljedeće recesije ponovo povećaju količinu novca u opticaju.
Sličnu prognozu iznio je Paul Carne, glavni investicijski direktor za Evropu, Bliski istok i Afriku u kompaniji Aon Investments. On očekuje nove rekorde u roku od dvije godine.
Prema njegovom mišljenju, SAD koriste dolar kao instrument ekonomskog i političkog pritiska, što druge države podstiče da traže alternative.
Strah od finansijske krize mijenja investicijske strategije
Rastuća potražnja za zlatom odražava i širu nesigurnost na finansijskim tržištima.
Peter Marrone, predsjednik i izvršni direktor rudarske kompanije Allied Gold, smatra da bi investitori trebali uzeti u obzir mogućnost nove finansijske krize.
Prema njegovim riječima, sve više bogatih porodica smanjuje ulaganja u državne obveznice i preusmjerava kapital u zlato zbog rastuće nesigurnosti na tržištima.
Ian Cockerill, izvršni direktor kompanije Endeavour Mining, ističe da cijenu zlata podržavaju slabljenje povjerenja u tradicionalne valute i nastojanja centralnih banaka da zaštite vrijednost svojih rezervi.
Smatra da bi cijena od oko 4.000 dolara po unci mogla predstavljati približnu donju granicu prije novog rasta, iako naglašava da to nije izvjesno.
Kina povećava rezerve, dolar gubi dio privlačnosti
Kupovina zlata među centralnim bankama mogla bi postati jedan od ključnih pokretača budućeg rasta cijene.
Suki Cooper, globalna direktorica istraživanja robnih tržišta u Standard Charteredu, ističe da je potražnja centralnih banaka i dalje veoma snažna.
Posebno su važna tržišta u razvoju, čije institucije sve više traže alternativu dolaru kao glavnoj rezervnoj valuti.
Kineska centralna banka posljednjih je mjeseci nastavila povećavati zlatne rezerve, koje sada iznose približno 2.410 tona, odnosno devet posto ukupnih rezervi te zemlje.
Ključno pitanje za tržište zlata više nije samo hoće li Fed ponovo povećati kamatne stope već i koliko će se brzo mijenjati povjerenje u dolar i državne obveznice.
Ako centralne banke nastave povećavati udio zlata u svojim rezervama, potražnja bi mogla ostati snažna čak i u periodima kratkoročnog pada cijena.
Prognoze novih rekorda zasad su očekivanja investicijskih stručnjaka, a ne izvjestan ishod. Ipak, iza njih stoji dugoročniji trend: zlato sve više služi kao zaštita od finansijskih i geopolitičkih rizika, a ne samo kao sredstvo za kratkoročno ulaganje.