Nafta. Crno zlato. Krvotok svjetske ekonomije. Bez nje ne voze automobili, ne lete avioni, ne plove brodovi. Bez nje staju fabrike, poskupljuje hrana, trese se berza. Svaki put kad plane Bliski istok, planeta zadrži dah — jer tamo, između pustinja i mora, leži srce globalne energetske moći.
Bliski istok je u plamenu – a to u prijevodu znači i poskupljenje nafte. Tako su, ovog jutra, 2. marta 2026. cijene nafte na svjetskim tržištima skočile za 10 posto, jer se trgovci plaše da bi rat između SAD-a i Irana mogao izmaknuti kontroli i dovesti do velikih poremećaja u opskrbi. Mnogi upozoravaju da bi masovni nemiri, haotičan vakuum vlasti i napadi koji bi zaustavili proizvodnju nafte mogli pogurati cijenu nafte na 100 dolara po barelu ili čak i više.
Iran je zemlja koja ima ključnu ulogu na globalnom tržištu nafte. Riječ je o velikom proizvođaču, kontroliše vitalni pomorski prolaz za transport sirove nafte i izvozi energente u zemlje s velikom potražnjom poput Kine. Prema podacima OPEC-a, Iran posjeduje treće najveće dokazane rezerve nafte u svijetu. Tačnije, Iran proizvodi oko 3,3 miliona barela dnevno i oko 1,3 miliona barela kondenzata i drugih tekućih ugljikovodika.
U cijeloj priči, ustvari, ključan je Hormuški moreuz – uski morski prolaz uz južnu obalu Irana, glavna je ruta za transport sirove nafte iz zemalja bogatih naftom poput Saudijske Arabije i Kuvajta prema ostatku svijeta. Iran kontroliše sjevernu stranu tog prolaza. Prema podacima konzultantske kompanije Kpler, u prosjeku je kroz moreuz 2025. godine prolazilo više od 14 miliiona barela dnevno, što je otprilike trećina ukupnog svjetskog izvoza sirove nafte morskim putem. Oko tri četvrtine tog izvoza ide u Kinu, Indiju, Japan i Južnu Koreju. Od američkog napada na Iran, svjetsku javnost je, između ostalog, zabrinula informacija da bi uskoro moglo doći do zatvaranja Hormuškog moreuza. Abbas Aragči demantovao je navode. S druge strane, predsjednik kompanije Lipow Oil Associates upozorava na najgori scenario, kada je nafta u pitanju.
Eskalacija sukoba na Bliskom istoku dovela je do privremenog zatvaranja postrojenja jedne od najvećih svjetskih naftnih kompanija, Saudi Aramco, dok je QatarEnergy, jedan od najvećih proizvođača prirodnog gasa na svijetu, saopćio da obustavlja proizvodnju tečnog prirodnog gasa.
OPEC+ (Organizacija zemalja izvoznica nafte) najavila je povećanje proizvodnje za 206.000 barela dnevno kako bi ublažila rast cijena, no stručnjaci sumnjaju u značajniji efekat te mjere. Poremećaji bi mogli dovesti i do rasta cijena goriva širom svijeta, zavisno od trajanja sukoba. Glasnogovornica Evropske komisije, izjavila je da ne postoji “neposredna zabrinutost” za sigurnost opskrbe energijom Evropske unije zbog napetosti na Bliskom istoku. Prema njenim riječima, trenutne zalihe plina u podzemnim skladištima EU-a iznose oko 30 posto prosječno, što je unutar granica koje je EU postavio za ovo doba godine.
U Bosni i Hercegovini su, naprimjer, još jučer zabilježene gužve na benzinskim pumpama.
„Ide rast cijena goriva na pumpama u BiH, očekivani skok za 20 feninga je samo za početak. Još nije dramatično, ali prognoze nisu dobre i prognoze se kreću i do sto dolara po barelu. Trenutna cijena je 79 dolara po barelu. Ako ode na sto dolara, cijene na pumpama će otići i preko 3 KM. To je procjena zasad“, poručio je Almir Bečarević, bh. stručnjak za energetiku.
Nafta je još jednom pokazala koliko je svijet krhak kada se potrese Bliski istok. Dovoljna je prijetnja zatvaranjem Hormuškog moreuza ili širenja sukoba da tržišta planu, a cijene skoče. Jer kada rastu cijene nafte, ne raste samo vrijednost barela. Rastu i računi za gorivo, transport, hranu. I zato sukob hiljadama kilometara daleko vrlo brzo postaje problem u svačijem, pa i u našem dvorištu.