Klimatske promjene više nisu apstraktna prijetnja budućnosti – one su realnost sadašnjosti, a među prvima na udaru našla se poljoprivreda. Sve češće suše, nepredvidive kiše, nagli mrazovi i toplotni valovi ozbiljno narušavaju proizvodnju hrane širom Bosne i Hercegovine.
„Više ne možemo planirati kao prije. Proljeće je sve kraće, ljeto ekstremnije, a jesen nepredvidiva. Ove godine izgubio sam 30% uroda paprike“, kaže Nedžad, povrtlar iz okoline Gradačca. Slične priče dolaze i iz Hercegovine, gdje se vinogradari bore s nedostatkom padavina i širenjem štetnika koji ranije nisu postojali u tom području.
Koje su najveće prijetnje?
Prema izvještajima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, BiH se zagrijava brže od svjetskog prosjeka. Zabilježen je porast prosječne temperature od 1.2°C u posljednjih 50 godina, a najave za budućnost su još pesimističnije. To znači:
- Suše i nedostatak vode za navodnjavanje, posebno u ljetnim mjesecima
- Toplotni stres kod stoke i smanjenje prinosa mlijeka
- Širenje novih biljnih bolesti i štetočina
- Erozija tla i smanjenje plodnosti zbog obilnih padavina
Potrebne su hitne mjere
Stručnjaci pozivaju vlasti i međunarodne partnere na ubrzanu adaptaciju sektora. Među preporučenim mjerama su:
- Modernizacija sistema za navodnjavanje – prelazak na kap po kap i akumulaciju vode
- Uvođenje klimatski otpornih sorti sjemena
- Edukacija farmera o novim praksama i agroekološkim mjerama
- Subvencije i osiguranje za poljoprivrednike pogođene ekstremnim vremenskim uslovima
„Potrebni su nam ne samo programi pomoći, već i jasna strategija otpornosti domaće poljoprivrede na klimatske promjene“, kaže prof. dr. Mirela Alić, agroekolog s Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu.