15.5 C
Sarajevo
20.05.2024

Sladić objašnjava kako je došlo do razvoja pješčane oluje nad Ankarom

 
Brojni portali u Bosni i Hercegovini prenijeli su priču o dosad nezapamćenoj pješčanoj oluji koja je zahvatila glavni grad Turske jučer u popodnevnim satima koja je uzrokovala brojne poteškoće i povrijedila najmanje šestero ljudi.
 
Razlog leži u tzv. gust front, odnosno razgraničenju u kojem se hladniji zrak iz olujnog sistema spušta prema podlozi (downdraft), dok s prednje strane sistema s podloge se uzdiže vreli zrak, te karakterom dosta podsjeća na hladnu frontu.
 
Nad sjevernim i središnjim dijelom Anadolije jučer su vladale idealne vremenske prilike za razvoj olujnih sistema. U prizemlju se nalazila vrela zračna masa, što je za posljedicu imalo veliku termičku energiju, dok je po visini kružio vlažan i nestabilan zrak. Budući da je topliji zrak bio topliji u prizemlju u odnosu na okolni, on se podizao uvis, širio, hladio te se kondenzovao što je za posljedicu imalo razvoj kumuloformne oblačnosti koja je kasnije prerasla u masivan oblak koji je karakterističan za olujne sisteme, tornjastog izgleda – kumulonimbus.
 
U ovakvim okolnostima, nailaskom sistema nad veću nadmorsku visinu dolazi do daljnjeg hlađenja, širenja i kondenzovanja zraka što za posljedicu ima često obilnije izljeve kiše, nerijetko praćene grmljavinom, a ponekad se bilježi i pojava grada. Obično takve oluje su onog karaktera u kojoj laički kažemo da „lije kiša kao iz kabla“. Sve navedeno je bilo praćeno prolazno olujnim vjetrom, koji je ovog puta bio i glavni krivac nastanka pješčane oluje.
 
Budući da je u prosjeku ovo suha sezona za Anadoliju u kojoj se, i povrh općenito prilično suhe kontinentalne klime godišnje ne mjeri preko 400 mm padavina (u sezoni juli-august-septembar u Ankari padne svega 42,5 mm padavina), zemlja se usljed izrazito velikih vrućina ovog ljeta isušila pa su čestice prašine podignute uvis zahvaljujući jakim vjetrovima ispred olujnog sistema.
 
Unutar sistema dolazi do konstantnog spuštanja hladnog zraka prema podlozi i njegovog širenja, dok se s prednje strane podiže vreli zrak, u slučaju s Ankarom i čestice prašine. Unutrašnji dio sistema najlakše je vizualizirati ukoliko zamislite da imate veću posudu vode koju istresete na pod pa se sva prolivena voda širi svuda uokolo, a s prednje strane vam neko sipa vodu u druge posude koje neprestano ponovo izlijevate na pod. Budući da se sistem može održavati u životu konstantno hraneći se toplotom s prednje strane, a unutar se prazniti ispuštanjem obilnijih izljeva kiše, stvara se vrtložnost različitih struja koje stvaraju često formacije urolanog oblaka na prednjem dijelu oblaka gdje se nalazila veća količina prašine nakon koje je uslijedila pojava kiše i pljuskova.
 
Pojava pješčane oluje je neuobičajena za Ankaru, budući da je jedan od glavnih gradova sa najvišom nadmorskom visinom čiji centar je smješten na 932 metra iznad nivoa mora, opravdano je izazvao reakcije brojnih ljudi.
 
S druge strane, Turska nakon izrazito vrelog ljeta bilježi i najtopliji početak septembra od 1994. godine.
 
- OGLAS -

Pročitajte još

NAJNOVIJEFACE.BA