Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je reagovala povodom dopisa koje Sud BiH i Osnovni sud u Banjoj Luci razmjenjuju preko CIK-a. Iz ove ustanove su naglasili da takvo ponašanje urušava povjerenje u pravosuđe i da će o svemu obavijestiti Visoko sudsko i tužilačko vijeće.
Podsjetili su na to da su nakon prosljeđivanja dopisa Suda BiH na adresu Osnovnog suda u Banjoj Luci, dobili odgovor u roku nekoliko dana.
“Aktom Osnovnog suda u Banja Luci zaprimljenog dana 3.11.2025. godine, od Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine se traži da u ostavljenom roku ispravi i dopuni podnesak od 22.10.2025. godine na način da jasno odredi da li se radi o Prijedlogu za pokretanje vanparničnog postupka za upis promjene podataka upisanih u registar političkih organizacija koji se vodi kod Suda, a odnosi se na političku stranku Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD. Centralna izborna komisija BiH je navedeni akt Osnovnog suda u Banja Luci dana 05.11.2025. godine dostavila na znanje i eventualno postupanje Sudu BiH”, kazali su iz CIK-a.
Međutim, tu nije bio kraj dopisivanju, nego je Sud BiH ponovo poslao dopis CIK-u, koji treba biti usmjeren na sud u Banjoj Luci.
“Isti dan Centralna izborna komisija BiH prima dopis Suda BiH u kojem navode da je potrebno da Centralna izborna komisija BiH obavijesti Sud BiH da li je u roku Osnovnom sudu u Banjoj Luci podnijela prijedlog, onako kako je to naznačeno u rješenju tog suda. Također, u dopisu Sud BiH ponovo ističe da pravne posljedice osude, koje su navedene u obrazloženju presude Suda BiH, broj: S1 2 K 046070 23 K od 26.2.2025. godine (postala pravosnažna dana 12.6.2025. godine), a koje nastupaju po sili zakona (KZBiH), ne provodi krivični sud, odnosno Sud BiH, jer iste, kako je više puta isticano, nisu krivična sankcija. S obzirom na prirodu pravnih posljedica osude, svakako postoji osnov da Osnovni sud u Banja Luci to može uraditi po službenoj dužnosti, shodno odredbi člana 3. stav 2. Zakona o vanparničnom postupku RS”, navode.
Zbog toga je CIK uputio pisani odgovor Osnovnom sudu u Banja Luci i Sudu BiH u kojem ih je podsjetio na odredbe Zakona o političkim organizacijama.
“Naime, odredbom člana 26. Zakona o političkim organizacijama propisano je da političkoj organizaciji, odnosno njenom unutrašnjem organizacionom obliku zabraniće se rad ako djeluje radi ostvarivanja ciljeva iz člana 4. ovog zakona ili vrši djelatnost na način koji nije u skladu sa Zakonom, statutom i ciljevima radi kojih je osnovana ili utvrđenom programskom orijentacijom političke organizacije. Rješenje o zabrani rada političke organizacije donosi registarski sud. Odredbom člana 27. istog Zakona propisano je da sud kod koga je organizacija registrovana pokreće postupak za zabranu rada političke organizacije po službenoj dužnosti ili na prijedlog osnovnog javnog tužioca”, naveli su u dopisu.
Iz naprijed navedenih odredbi Zakona, kako ističu iz CIK-a, “jasno proizilazi da Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine nema zakonom utvrđenu obavezu, odgovornost niti ovlaštenje za pokretanje navedenog postupka, jer se isti u smislu navedenih odredbi pokreće od strane suda po službenoj dužnosti ili na prijedlog osnovnog javnog tužilaštva”.
Naglasili su da “dopisivanje pravosudnih organa preko Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine urušava povjerenje javnosti u pravosuđe i vladavinu prava”.
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine će o navedenom obavijestiti Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine, cijeneći da su sve institucije u Bosni i Hercegovini na svim nivoima vlasti dužne vršiti zakonom propisane nadležnosti, a izvršenje pravnih posljedica krivične presude u dijelu prestanka rada unutrašnjeg organizacionog oblika političke organizacije, u smislu naprijed citiranih odredbi zakona i člana 2.9 Izbornog zakona BiH, nije u nadležnosti Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.