Vladin medijski ured Gaze objavio je novi izvještaj povodom dvije godine od početka onoga što naziva “trajno izraelsko genocidno djelovanje”, navodeći katastrofalne razmjere razaranja, masovna raseljavanja i desetine hiljada ubijenih civila u opkoljenom Pojasu Gaze.
Prema saopćenju izdatom u nedjelju, više od 76.600 Palestinaca je ubijeno ili se vodi kao nestalo od početka rata 7. oktobra 2023. godine, kada je Izrael pokrenuo opsežnu ofanzivu na Gazu. Od tog broja, 67.139 smrtnih slučajeva potvrđeno je u bolnicama, dok se skoro 9.500 ljudi još uvijek vodi kao nestalo, za mnoge od kojih se vjeruje da su zatrpani ispod ruševina.
Vlasti Gaze navode da djeca, žene i stariji čine više od polovine žrtava – među njima je preko 20.000 djece i 12.500 žena. Izvještaj navodi da su čitave porodice izbrisane iz civilnog registra, pri čemu je 2.700 porodica potpuno uništeno, dok je više od 6.000 ostalo s jednim preživjelim članom- piše Avaz.
“Dvije godine uništenja”
Medijski ured ističe da su izraelska bombardovanja i kopnene ofanzive uništile gotovo 90 posto infrastrukture Gaze, ostavljajući teritorij u stanju “potpunog humanitarnog kolapsa”. Procjenjuje se da je više od 80 posto teritorije Pojasa Gaze sada pod izraelskom okupacijom, dok je preko dva miliona civila prisilno raseljeno, mnogi i više puta.
U saopćenju se Izrael optužuje za “kampanju izgladnjivanja i etničkog čišćenja”, uz navod da je u protekle dvije godine na Gazu bačeno više od 200.000 tona eksploziva. Dodaje se i da je takozvana “sigurna humanitarna zona” u al-Mawasiju bombardovana više od 130 puta.
Podaci Medijskog ureda ukazuju na potpuni slom humanitarnog sistema. Uništeno je ili onesposobljeno 38 bolnica i 96 klinika, dok je 197 ambulantnih vozila pogođeno izraelskim napadima. Ubijeno je više od 1.600 zdravstvenih radnika, 254 novinara, 140 pripadnika civilne zaštite i 540 humanitarnih radnika, navodi se u izvještaju.
Sa više od 169.000 ranjenih, vlasti navode da bolnice u Gazi nemaju kapacitete za adekvatno liječenje. Prema izvještaju, 22.000 pacijenata s odobrenim liječenjem u inostranstvu i dalje je zarobljeno unutar Gaze, dok 650.000 djece trpi glad opasnu po život zbog teških nestašica hrane, lijekova i dječje formule.
Međunarodne agencije više puta su upozoravale na glad koja pogađa dijelove Gaze. Ujedinjene nacije su saopćile da 2,4 miliona stanovnika teritorije živi u “neviđenom stepenu oskudice”, gotovo potpuno ovisno o humanitarnoj pomoći.
Obrazovanje i kultura u ruševinama
Prema izvještaju, 95 posto škola u Gazi je oštećeno, a 165 obrazovnih ustanova potpuno uništeno. U napadima je ubijeno 13.500 učenika, 830 nastavnika i gotovo 200 univerzitetskih profesora i istraživača.
Meta su bila i vjerska zdanja – 835 džamija je potpuno uništeno, a više crkava teško oštećeno. Također se navodi da su desetine grobalja sravnjene sa zemljom.
Vlasti Gaze procjenjuju direktne gubitke u 15 sektora na 70 milijardi dolara, uključujući 28 milijardi u stambenom sektoru, 5 milijardi u zdravstvu i 4 milijarde u obrazovanju. Gotovo sva poljoprivredna zemljišta i ribarstvo su uništeni, što prijeti dugoročnoj prehrambenoj sigurnosti.
Međunarodni pozivi na odgovornost
Izvještaj završava apelom međunarodnoj zajednici da djeluje “prije nego što Gaza potpuno nestane”, pozivajući svjetske vlade da izvrše pritisak na Izrael da ukine blokadu i omogući neometan humanitarni pristup.
Zvaničnici UN-a i organizacije za ljudska prava ponovili su zahtjeve za nezavisnim istragama ratnih zločina, ali su političke podjele unutar Vijeća sigurnosti UN-a više puta blokirale rezolucije koje traže kraj genocida.
Kako rat ulazi u svoju treću godinu, Gaza ostaje gotovo potpuno razorena – njen narod prisilno raseljen, izgladnjen i preživljava u onome što lokalne vlasti nazivaju “730 dana ubijanja i etničkog čišćenja”.