Trump će se s Putinom u petak sastati na Aljasci kako bi razgovarali o okončanju rata Moskve i Kijeva, koji traje već treću godinu. Tokom svog drugog mandata Trump je otvoreno zanemarivao Evropu, a proteklog mjeseca pregazio EU u pregovorima o trgovini, navodi Politico.
Evropski utjecaj na pregovore
Ipak, saradnja i finansijska snaga EU-a, kao i Ujedinjenog Kraljevstva, ključne su za zaštitu američkih interesa u Ukrajini. Nijedan evropski čelnik neće biti pozvan na razgovore u petak, a tamo neće biti ni ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. No, Trumpovo učešće u razgovoru s vodećim evropskim liderima u srijedu te obećanje da će pokušati vratiti dio teritorija Ukrajini, signalizira da Evropa ipak ima polugu pritiska.
Evropske zemlje sada su daleko najveći izvor finansijske i vojne podrške Ukrajini i drže desetine milijardi eura zamrznute ruske imovine ključne za bilo kakav dugoročni mirovni sporazum. Oba faktora otežavaju Trumpu ignorisanje evropske strane.
U zajedničkoj izjavi objavljenoj jutros, čelnici 26 od 27 članica EU-a – bez Mađarske – poručili su: “Ruski rat agresije protiv Ukrajine ima šire posljedice za evropsku i međunarodnu sigurnost. Dijelimo uvjerenje da diplomatsko rješenje mora štititi vitalne sigurnosne interese Ukrajine i Evrope.”
“Bezuslovni prekid vatre”
Njemački kancelar Friedrich Merz objavio je na društvenim mrežama da će teme razgovora s Trumpom u srijedu uključivati “mogućnosti pritiska na Rusiju, potencijalne mirovne pregovore, teritorijalne zahtjeve i sigurnosne garancije”.
Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas, nakon vanrednog sastanka evropskih ministara vanjskih poslova u ponedjeljak, rekla je da se o ustupcima ne bi smjelo raspravljati prije nego što Rusija pristane na potpuni prekid vatre.
“Redoslijed koraka je važan”, poručila je. “Prvo, bezuvjetni prekid vatre s jakim sistemom nadzora i čvrstim sigurnosnim garancijama.”
Kallas je obećala i rad na novom paketu sankcija, uz nastavak finansijske pomoći Kijevu te podršku njegovom članstvu u EU-u.
Tvrdi evropski stav
Ovi zahtjevi pokazuju da je Evropa sve spremnija iznositi svoje stavove o okončanju rata, a u posljednje vrijeme oni su bliži Kijevu nego Washingtonu pod Trumpom.
Početkom sedmice čelnici Njemačke, Francuske, Poljske, Finske i Ujedinjenog Kraljevstva te predsjednica Evropske komisije upozorili su da svaki mirovni sporazum mora poštovati teritorijalni integritet Ukrajine, što znači da Kijev ne smije biti prisiljen odustati od teritorije, te uključivati sigurnosne garancije.
Iako Kijev nije javno razmatrao ustupanje teritorije Rusiji, republikanski senator Lindsey Graham rekao je da bi konačni sporazum vjerovatno uključivao “zamjene teritorije”, što su ponovili prvo Trumpov glavni pregovarač Steve Witkoff, a potom i sam Trump.
Trump želi dio teritorije vratiti Ukrajini
Trump je, iako je dao do znanja da očekuje ustupanje dijela teritorije Rusiji, rekao kako se nada da će dio zemlje biti vraćen Ukrajini. “Rusija je okupirala velik dio Ukrajine”, rekao je. “Okupirali su vrlo vrijedan teritorij. Pokušat ćemo dio tog teritorija vratiti Ukrajini.”
Iako nije govorio o sigurnosnim garancijama, njegov se stav prema Ukrajini posljednjih mjeseci približio evropskom, nakon neuspješnih kontakata s Moskvom. Trump je izrazio frustraciju što ga Putin “vuče za nos” po pitanju Ukrajine, istovremeno skraćujući predloženi rok za potpuni prekid vatre.
Za razliku od prvih mjeseci mandata, kada je gotovo isključivo komunicirao direktno s Putinom, sada uključuje i evropske lidere.
Zamrznuta sredstva kao ključ pregovora
Rast samopouzdanja EU-a u oblikovanju pregovora odražava činjenicu da Evropa sada daje znatno više vojne i finansijske pomoći Ukrajini nego SAD, prema podacima Instituta Kiel, iako Washington i dalje osigurava ključnu obavještajnu i logističku podršku.
Evropska pomoć i oružje presudni su za opstanak Ukrajine otkako je američka podrška presušila s Trumpovim dolaskom u Bijelu kuću. Kolaps Ukrajine imao bi nepredvidive posljedice za američke interese u Evropi i šire.
Još jedan izvor evropske poluge: oko 200 milijardi eura zamrznute ruske imovine nalazi se u Euroclearu, belgijskoj klirinškoj kući. Zamrznuta sredstva smatraju se važnim dijelom svakog mirovnog dogovora, a Ukrajina traži da se prvenstveno iskoriste za njenu obnovu.
Kijev je, s druge strane, ustrajan u zahtjevima da Rusija vrati ratne zarobljenike i hiljade otete ukrajinske djece – zahtjevi koji imaju snažnu podršku Evrope.