Bivši ukrajinski ambasador u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o situaciji u Ukrajini, prenoseći aktuelna dešavanja koja su potaknuta ruskom agresijom na Ukrajini.
Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmytro Kuleba posjetio je Kinu na poziv
kineskog kolege Wang Yija. Glavna tema pregovora bila je potraga za načinima da
se zaustavi ruska agresija i uloga Kine u postizanju stabilnog i pravednog mira.
Ukrajina je spremna na dijalog sa svim potencijalnim posrednicima u postizanju
mira, a Peking ima ozbiljnu polugu nad Moskvom, pa njena pozicija može postati
odlučujuća za zaustavljanje ruske agresije. Kina i Ukrajina zainteresovane su za
vladavinu međunarodnog prava, poštovanje principa neširenja i neupotrebe
nuklearnog oružja. Posjeta ukrajinskog zvaničnika na ovom nivou Kini bila je prva
u posljednjih 8 godina i to je jasan signal otvorenosti Pekinga za dijalog sa
Kijevom. Kina je izjavila da podržava teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine,
a također se uvjerila da neće isporučivati oružje Rusiji.
Ukrajina je spremna za diplomatsko rješenje rata sa Ruskom Federacijom, ali nema te spremnosti od strane Rusije, koja izbjegava pregovore voditi u dobroj namjeri. Ukrajinska strana je još
jednom pozvala Narodnu Republiku Kinu da učestvuje na drugom mirovnom
samitu i saopštila da ulaže napore da privuče predstavnike Rusije da učestvuju na
njemu. Kijev je uvjeren da pravedni mir u Ukrajini također ispunjava strateške
interese Pekinga, a uloga Kine kao globalne mirovne sile važna je u postizanju
mira u Ukrajini.
U okviru posjete Narodnoj Republici Kini, ministar vanjskih poslova Ukrajine
održao je sastanak sa guvernerom provincije Guangdong i delegacijom zvaničnika
regionalne vlade. Provincija Guangdong jedna je od tehnološki najnaprednijih
regija Kine, koja daje ⅕ kineskog BDP-a i dom je za 150 miliona ljudi. Dmitro
Kuleba je istakao značaj regionalne saradnje. Uzimajući u obzir da su od 1994.
godine uspostavljeni partnerski odnosi između provincije Guangdong i regije
Mikolajiv, upućen je poziv za intenziviranje regionalne saradnje, ulaganja i
realizaciju poslovnih projekata. Ukrajina teži oporavku i razvoju, otvaranju radnih
mjesta i poboljšanju kvaliteta života ljudi. Mikolajevska oblast je bila teško
pogođena početkom ruske invazije, tako da postoji velika potražnja za gradnjom,
rekonstrukcijom industrije i obnovljivim izvorima energije. Dmitro Kuleba je
također posjetio Hong Kong. Šef Ministarstva vanjskih poslova pozvao je
administraciju Hong Konga da preduzme mjere kako bi se Rusiji i ruskim
kompanijama oduzela mogućnost da iskoriste Hong Kong kako bi zaobišle
restriktivne mjere uvedene zbog ruske agresije na Ukrajinu. Oni su neophodni da
bi se oslabio potencijal Rusije za vođenje rata u Ukrajini, tako da ruske mahinacije
ne bi trebale narušiti reputaciju Hong Konga kao visoko razvijene liberalne
ekonomije zasnovane na nepokolebljivom poštovanju vladavine prava.
Tokom razgovora šefa Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine i ministra vanjskih
poslova Narodne Republike Kine Wang Yija glavna tema bila je potraga za
načinima zaustavljanja ruske agresije i moguća uloga Kine u postizanju održivog i
pravednog mira. Na kraju krajeva, pravedan mir u Ukrajini odgovara strateškim
interesima Kine, a njena uloga kao globalne mirovne sile je važna. Ruska agresija
je uništila mir i usporila razvoj. Stoga je neophodno prekinuti rat protiv Ukrajine,
obnoviti mir i ubrzati obnovu ukrajinske države. D. Kuleba se posebno informisao
o rezultatima Samita mira u Švajcarskoj, objašnjavajući logiku daljih koraka u
implementaciji Formule mira kao putu ka pravednom okončanju ruske agresije.
Predstavljena je pozicija Ukrajine koja se sastoji u spremnosti da vodi
pregovarački proces sa ruskom stranom, kada Ruska Federacija bude spremna
da ih vodi u dobroj vjeri. Tokom pregovora, D. Kuleba je podsjetio da je Ukrajina
nedavno započela pregovore o pristupanju Evropskoj uniji i da je ta odluka
nepovratna, te je stoga svrsishodno razvijati bilateralne odnose kroz prizmu
budućeg članstva Ukrajine u EU i odnosa Kine sa Evropom. Međutim, ruska
agresija stoji na putu ne samo razvoju Ukrajine, već i međunarodnoj stabilnosti,
razvoju dobrosusjedskih odnosa, posebno razvoju trgovine između Kine i Evrope.
Zvanični Peking je sa svoje strane naveo da Kina ne traži privremena rješenja, već
radi na strateškom rješenju problema ruske agresije u punom obimu. Prema Vang
Jiju, „duboko se varaju oni koji vjeruju da će Kina stati na stranu Rusije ili
Ukrajine. Kina će stati samo na stranu Kine. Stoga Kina smatra bilateralne odnose
s Ukrajinom izvan konteksta odnosa s Rusijom i odnosa sa Sjedinjenim
Državama.” To znači da Narodna Republika Kina jasno razumije da su odnosi s
Ukrajinom poseban pravac vanjske politike Pekinga.
Istovremeno, njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Berbock pozvala je
Kinu da preduzme korake za mir u Ukrajini. Berbock je napomenula da je „Kina,
kao stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, dužna učiniti sve da obnovi mir. To
znači da nema podrške agresoru, nema podrške Rusiji”, napominjući da je posjeta
šefa ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova Kini bila važna. Istovremeno,
britanski ministar vanjskih poslova David Lammy također je pozvao Kinu na
marginama na sastanku ministara vanjskih poslova ASEAN-a (Asocijacije zemalja
jugoistočne Azije) u Laosu kako bi spriječili svoje kompanije da podrže rusku
vojsku. On je ukazao na nepokolebljivu posvećenost Britanije Ukrajini i pozvao
Kinu da spriječi svoje kompanije da podržavaju ruski vojno-industrijski kompleks,
što predstavlja prijetnju međunarodnoj sigurnosti i prosperitetu. Tokom sastanka s
ministrom vanjskih poslova Kine Wang Yijem, Visoki predstavnik EU-a za
vanjsku politiku Josep Borrell pozvao je kinesku stranu da promovira mirovni
proces u Ukrajini i zaustavi izvoz dvostruke namjene robu u Rusiju, što agresoru
omogućava da poveća proizvodnju oružja. Visoki predstavnik je objasnio zašto
Evropska unija smatra da je ruski rat protiv Ukrajine egzistencijalna prijetnja
Evropi. Josep Borrell je zatražio od Kine da iskoristi svoj uticaj na Rusiju kako bi
dala svoj doprinos okončanju ovog rata, podržavajući mirovni proces u Ukrajini i
napominjući da zajednička izjava Kine s Brazilom iz maja 2024. nije potez u tom
pravcu. Podsjetimo da su Kina i Brazil krajem maja ove godine objavili zajednički
stav o političkom rješavanju “krize u Ukrajini”, formulišući šest tačaka, bez
pominjanja obnavljanja teritorijalnog integriteta i suvereniteta Ukrajine unutar
međunarodno priznatih granica.
Američki državni sekretar Anthony Blinken također je održao sastanak s kineskim
ministrom vanjskih poslova Wang Yijem na marginama ministarskih sastanaka
ASEAN-a, izrazivši ozbiljnu zabrinutost zbog kineske podrške odbrambenoj i
industrijskoj bazi Rusije, jasno stavljajući do znanja da ako Kina ne preduzme
mjere za eliminaciju na ovu prijetnju evropskoj sigurnosti, Sjedinjene Države će
odgovoriti. Zauzvrat, Wang Yi je izjavio da je pozicija Kine o ukrajinskom pitanju
“otvorena i poštena i da će promovirati mir i pregovore. Istovremeno, prema
riječima šefa kineskog ministarstva vanjskih poslova, “Sjedinjene Države bi trebale
prestati neselektivno nametati jednostrane sankcije i koristeći jurisdikciju”sa dugim
rukama“, stoga, Kina neće tolerisati pritiske i ucjene i preduzeće odlučne mjere da
zaštiti svoje suštinske interese i legitimna prava.” Na samitu u Laosu kineski
ministar vanjskih poslova također imao je bilateralni satanak sa šefom diplomatije
RF Lavrovom.
Čitava međunarodna zajednica pomno prati akcije Pekinga u kontekstu ruske
agresije na Ukrajinu. S jedne strane, Kina i Ruska Federacija uspostavile su
strateške odnose koje njeguju skoro dvije decenije, a s druge strane Moskva
pokušava da maksimalno iskoristi ogroman ekonomski potencijal Kine kako bi
zaobišla međunarodne sankcije i ambiciju Pekinga da postane još jedna supersila
koja može odgovoriti na bilo koju akciju SAD-a. Peking je svjestan da bliski
odnosi s Ruskom Federacijom ne samo da pomažu Kini da unaprijedi svoje
interese u raznim regijama svijeta, već i ometaju i dovode do konfrontacije sa
cijelim demokratskim svijetom, prije svega EU i SAD, koji osuđuju Kremlj za
agresivnu politiku i zahtevaju efikasan odgovor na kršenje
međunarodnih postojećih sigurnosnih sistema.