Mostar je, netom, obilježio dva važna jubileja, 21 godinu od obnove Starog mosta i dvije decenije od upisa tog simbola grada i njegove gradske jezgre na UNESCO-ovu listu zaštićenih spomenika kulture. Te godišnjice su obilježene kroz manifestaciju „Čuvari tradicije“ u okviru koje su priređeni brojni programi i različiti sadržaji.
Razvojna grana
Međutim, ove godišnjice su i svojevrsni podsjetnik na brojne propuštene prilike, ali i činjenicu da se u staroj gradskoj jezgri ne upravlja na adekvatan način niti su u dovoljnoj mjeri iskorišteni benefiti koje donosi UNESCO-ova oznaka svjetske kulturne baštine. Jer, kada se zagrebe ispod historijske površine, evidentno je da se stara gradska jezgra suočava s brojnim problemima, a da institucije reaguju sporo ili nikako, i to dok taj najveći grad na Neretvi godišnje posjeti više od milion turista.
Safet Oručević, bivši gradonačelnik Mostara, ukazuje na činjenicu da je Mostar doživio pravi turistički procvat. Turizam, kaže, postaje osnovna razvojna grana ovog grada, ali i cijele regije, smještene u samom srcu između Dubrovnika, Sarajeva, Splita i Međugorja.
– Mostar ima ogromnu šansu da, uprkos teškoj ratnoj i poslijeratnoj stvarnosti, postane snažan regionalni turistički centar. Međutim, stanje na terenu pokazuje da se ta šansa ne koristi u dovoljnoj mjeri. Potrebno je uključiti ekspertne timove – ne samo lokalne, već i stručnjake iz Dubrovnika, Venecije, Beograda, Zagreba, Beča. Potrebno je pronaći prijatelje ovog grada – urbaniste, arhitekte, turističke radnike – koji će unijeti nove ideje i iskustva kako bi Mostar izašao iz sadašnje kolotečine – govori nam Oručević.
Turistička slika kojoj svjedočimo, koja se sastoji od prolaska turista kroz grad, eventualno, koje noćenje ili iznajmljivanje kuća, nije dovoljna da Mostar ostvari značajne prihode, niti da postane grad kojem se turisti vraćaju i u kojem duže ostaju.
– Mostarska regija, sa svojom specifičnom klimom i geografskim položajem, ima veliki potencijal. Nažalost, bojim se da se taj potencijal troši jednokratno i neplanski.
Postavljanje solarnih panela na brdima oko Mostara odvija se stihijski, bez strategije i vizije. Neophodno je insistirati na planskom razvoju, jer u suprotnom, šansa koju donosi UNESCO status, sa svim svojim benefitima, može se vrlo brzo potrošiti. Stari grad nije dovoljan. Ljepota Mostara mora se širiti na Fejićevu ulicu, Titovu, prema jugu i sjeveru, kako bi turizam zahvatio cijeli grad. Ne možemo živjeti samo od prošlosti, od baštine koju je stvarao cijeli svijet. Jer će se ona, bez dovoljno pažnje, posebno arhitektonske i urbanističke, s vremenom sve više destruirati – naglašava Oručević.
Ograničen pristup
Đani Rahimić, predsjednik Gradskog vijeća Mostara, podsjeća da su obilježavanjem ovih jubileja željeli podsjetiti na vrijeme kada smo bili zajedno, ali i simbolično poručiti da i danas, kada se udružimo, možemo ostvariti velike rezultate.
– Što se tiče stanja u gradskoj jezgri – uvijek može bolje. Ipak, često zaboravljamo na realnost, posebno tokom ljetne sezone kada dolazi do velikog opterećenja. Masovni turizam je, s jedne strane, poželjan zbog prihoda koje donosi, ali, s druge, stvara ozbiljne izazove u smislu komunalnog reda, čistoće i općeg upravljanja gradskim prostorom – govori on.
Navodi da je to situacija s kojom se suočavaju i mnogi drugi gradovi s razvijenim turizmom i da to, zapravo, nije nimalo lagan zadatak, ali i da veliki broj ljudi neminovno stvara velike probleme, naročito u staroj gradskoj jezgri gdje su prostor i pristup izuzetno ograničeni.
– Naravno, stanje nije idealno – to moramo iskreno priznati. Uvijek ima prostora za poboljšanje. Međutim, uzevši u obzir postojeće kapacitete i okolnosti, mogu reći da sam generalno zadovoljan. No, to ne znači da se ne trebamo truditi još više.
Razumijem da su ljudi ponekad frustrirani i nezadovoljni određenim aspektima – i to je legitimno. Ali umjesto isključivih kritika, potrebno je da zajednički tražimo rješenja.
Svi se rado hvale UNESCO statusom, ali kada dođe vrijeme za konkretan rad i intervencije, suočavamo se s brojnim administrativnim preprekama. Institucije često otežavaju proces – procedure za dobivanje dozvola su dugotrajne i komplikovane, što dodatno usporava napredak – objašnjava Rahimić.
Stvarne ingerencije
Tihomir Rozić, poznati mostarski arhitekta i bivši zamjenik direktora Jedinice za projekt obnove Starog mosta, smatra da je ključno vratiti, odnosno dati stvarnu i funkcionalnu ulogu Agenciji „Stari grad“ Mostar.
Trenutno, govori Rozić, ova institucija nema nikakve stvarne ingerencije, jer, kada je riječ o stručnim pitanjima, sve se mora slati na više instance, što usporava postupke koji se odnose na zaštitu, organizaciju i održavanje prostora stare gradske jezgre. Ti procesi, upozorava, traju mjesecima, što je ogroman problem.
– Najveći izazov nakon završetka projekta i njegovog zvaničnog upisa jeste činjenica da nije jasno definisano niti razgraničeno šta radi grad, a šta država. Stara gradska jezgra se, praktično, nalazi u jednom međuprostoru. Svi bi željeli da se vodi kao referentna tačka u njihovom sistemu, ali kao da niko ne želi preuzeti odgovornost – govori Rozić.
Stara gradska jezgra
Kao primjer da se može uvesti red, Rozić podsjeća na period kada je nekadašnja Radna organizacija „Stari grad“ , čiji je bio posljednji tehnički director, sa svojih 14 uposlenih ljudi radila i regulacioni plan Starog grada i kada je Mostar, zapravo, bio primjer uspješnog upravljanja starom gradskom jezgrom. Jer, kako navodi, tada su stručnjaci iz Ljubljane dolazili u Mostar da vide kako se to radi.
Danas Grad Mostar nema nikakvu kontrolu nad tim prostorom, a riječ je o najvrednijem dijelu Mostara, pa i Bosne i Hercegovine, kada se govori o kulturno-historijskoj baštini. Mislim da i Grad i država imaju vrlo malu korist od toga osim kada dolaze strane delegacije. Nažalost, stanje jeste haotično, ali se može promijeniti ako bi neko iskreno želio da se time bavi. Trenutno smo, bojim se, u svojevrsnom ćorsokaku -zaključuje Rozić.
FACE će, kao i prethodnih godina, ponovo prenositi skokove sa Starog mosta. Iz svojih domova ćete uživati i gledati direktan prijenos 459. tradicionalnih skokova. Mostar, Stari most i FACE – nedjelja, 27. jula, u 16.00 sati.