Na današnji dan, 29. novembra, navršava se 31 godina od masakra na Drveniji – jednog od najtežih zločina počinjenih nad civilima Sarajeva tokom gotovo četverogodišnje opsade grada.
Tačno u 12:40 sati, 29. novembra 1993. godine, agresorske snage su s položaja na Hladivodama ispalile minobacačku granatu kalibra 120 mm na područje mosta Drvenija, gdje se u tom trenutku nalazio veliki broj građana. Eksplozija je ubila sedam Sarajlija:
Staku Aksentić, Zekerijaha Dacića, Ibru Plakala, Seada Plakala, Igbala Redžića, Dženana Smajića i Elvedina Zimića.
Još četvero ljudi zadobilo je teške povrede.
Masakr na Drveniji bio je samo jedan u nizu brutalnih i sistematskih napada na civile, u rasporedu granatiranja i snajperskog terora koji je Sarajevo trpio iz dana u dan. Posebno su bile meta lokacije gdje su građani pokušavali živjeti uprkos opsadi – pijace, redovi za vodu i hljeb, škole, bolnice, pa čak i rodilišta.
Ovi zločini bili su dio šire kampanje zastrašivanja i uništavanja života u gradu, koju je provodila Vojska RS pod komandom Ratka Mladića, te Sarajevsko-romanijski korpus kojim su komandovali Stanislav Galić i kasnije Dragomir Milošević.
Za teror nad stanovnicima Sarajeva, Haški tribunal je Stanislava Galića pravosnažno osudio na doživotnu kaznu zatvora, dok je Milošević također dobio dugogodišnju kaznu, uz nastavak pravnih procesa vezanih za njegovu odgovornost.
Tri decenije kasnije, masakr na Drveniji ostaje bolno i neizbrisivo sjećanje – podsjetnik na nevine živote izgubljene u svakodnevnoj borbi za opstanak, i opomena na razmjere brutalnosti kojom je Sarajevo bilo napadano.