Bosna i Hercegovina godinama, decenijama čeka na nove tehnologije na izborima. Koliko čeka neke od tih tehnologija više i nisu nove, no fer i pošteni izbori, brojanje glasova je nulti prioritet od kojeg se ne smije odustati.
Za uvođenje novih tehnologija, u vezi kojih se deklarativno svi slažu i pozivaju, a u praksi pojedini iz politike rade sve da se taj proces odgodi potreban je novac. I upravo na temi novca Centralna izborna komisija (CIK) zaostaje i puževim koracima radi na implementaciji zacrtanih ciljeva.
Procjene o potrebnom novcu, u zavisnosti od željenih tehnologija varirale su godinama. Danas CIK za puno uvođenje tehnologije u proces identifikacije birača, glasanja i brojanja glasova treba oko 112 miliona KM. Cifra jeste velika, ali je još veća kada se zna da zavisi od volje političara koji još nikada nisu usvojili ni budžet za 2025. godinu. U takvim okolnostima nemoguće je da CIK priprema teren da se 2026. godine izbori održe primjenom savremene tehnologije.
CIK ne može odjednom dobiti potreban novac, ali bi ove godine mogao dobiti dio, a dio naredne godine. Međutim kako očekivati ikakav pomak kada državni budžet već mjesecima kruži na relaciji Vijeće ministara – Predsjedništvo BiH uz sve usputne probleme koji su nastali nakon presude u predmetu “Viaduct” i tako dalje.
U takvim okolnostima nemoguće je očekivati da CIK dobije sredstva i u periodu do izbora u oktobru 2026. organizaciono sprovede cijeli proces. Mnogim politikama je to nesumnjivo i cilj. No, ono što je moguće uraditi i onaj ko može pomoći da se stvore pošteniji uslovi za izbore je visoki predstavnik Christian Schmidt.
Schmidt svojom odlukom može ubrzati proces, a jedna od opcija je da od dobiti Centralne banke prebaci novac CIK-u koji će se koristiti za raspisivanje neophodnih tendera za nabavku opreme. To bi u ovoj godini moglo iznositi nešto više od 50 posto potrebnog novca za taj proces. Treba napomenuti da CIK mora raspisati međunarodni tender i da cijeli postupak, uključujući i potencijalne žalbe može trajati nekoliko mjeseci.
Tako bi se do kraja godine mogli nabaviti skeneri za glasačke listiće te oprema za biometrijsku identifikaciju birača uz prateće softvere i opremu i skladište. Za narednu godinu bi se trebao izdvojiti novac i za plaćanje radnika koji će biti angažovani u izbornom procesu na preko 5.800 biračkih mjesta.
Ukoliko Schmidt ne reaguje, trenutna politička klima ničim ne nagovještava da će se novac za CIK izdvojiti na drugi način. S druge strane Schmidt ima i obavezu, a to preko Centralne banke može i uraditi, učini sve kako godine rada na uvođenju novih tehnologija u izborni proces ne bi otišle u nepovrat, a političke stranke u našoj državi preko političkih linija i dalje kontrolisali brojanje glasova.