Vijeće za implementaciju mira (PIC) će na sjednici 3. i 4. juna birati novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, nakon što je ostavku dao Christian Schmidt. Iako se visoki predstavnik bira po deveti put, ove godine imamo istinski unikatnu situaciju.
Prema informacijama do kojih je došao Klix.ba iz diplomatskih izvora, pred predstavnicima država članica PIC-a će se naći najmanje četiri kandidata za ovo mjesto, a niti jedan od njih zasad nema podršku dovoljnog broja članica da bude izabran.
Dva imena poznata, dvojica ostaju misterija
Dok je u historiji Ureda visokog predstavnika (OHR), barem prema informacijama koje su bile dostupne, izbor generalno prolazio bez problema i bio je poznat čak i prije sjednice PIC-a, gdje je samo potvrđeno ono o čemu se govorilo u diplomatskim krugovima.
Ipak, ove godine je situacija bitno drugačija. Od ukupno četiri kandidata, o dvojici se manje-više zna sve, dok su ostali nepoznanica, čak i u smislu njihovog identiteta.
Naime, ono što je poznato jeste da će kandidati biti italijanski diplomata Antonio Zanardi Lendi i američki funkcioner William Ruger.
Međutim, prema informacijama do kojih je došao Klix.ba, još dva kandidata će se naći pred članicama PIC-a, a riječ je o prijedlozima Velike Britanije i Francuske. Njihova imena su još uvijek nepoznata, ali je riječ o osobama s bogatim diplomatskim iskustvom, prema izvorima našeg portala.
Kakvi su stavovi država članica?
Članice Upravnog odbora PIC-a su, podsjetimo, Sjedinjene Američke Države, Italija, Francuska, Njemačka, Velika Britanija, Kanada, Japan, Turska i Evropska unija. Formalno, članica je i dalje i Rusija, ali ona ne učestvuje u radu i finansiranju OHR-a zbog protivljena imenovanju Schmidta na funkciju visokog predstavnika.
Lendi, kako je rečeno našem portalu, uživa podršku svoje matične zemlje i SAD-a. U isto vrijeme, američki predstavnici na sjednicu dolaze sa svojim kandidatom, ali Ruger nema podršku niti jedne druge članice PIC-a.
Francuska i Velika Britanija se protive imenovanju Lendija zbog činjenice da je blizak vladajućim strukturama u Rusiji, a zabrinuti su i zbog veza sa Srbijom, gdje je bio ambasador od 2004. do 2006. godine.
Stav Njemačke je još uvijek neodlučen, ali su bliži mišljenjima Francuske i Velike Britanije. Ipak, ne bi bilo iznenađenje da podrže Lendija. Isto vrijedi i za EU, jer Brisel još nema konačnu odluku o tome koga će podržati za ovu poziciju.
Ova situacija je unikatna u smislu toga da je praksa izbora visokog predstavnika bila mnogo jednostavnija u prošlosti. Jedno ime bi se pojavilo kao kandidat u javnosti, a na sjednici PIC-a bi se samo potvrdilo ono što se već znalo.
Ove godine, ipak, ne postoji konsenzus o imenovanju novog visokog predstavnika, što ilustrira i veliki broj kandidata. Naravno, u Upravnom odboru PIC-a, koji bira visokog predstavnika, ne treba konsenzus, ali se tome težilo u prošlosti. Na osnovu konsenzusa su se birali i raniji visoki predstavnici, s izuzetkom Schmidta čijem imenovanju se protivila Rusija.
Nikada manja moć OHR-a, ali je u igri prestiž
Dodatnu dimenziju ovom izboru daje i generalni osjećaj da će ovo biti posljednji visoki predstavnik u BiH, jer se o gašenju OHR-a sve više govori u javnosti, ali i u diplomatskim razgovorima iza scena.
Riječi predstavnice SAD-a u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija Tammy Bruce sa sjednice o stanju u BiH su potvrdili da i u Washingtonu žele vidjeti skoro gašenje OHR-a, bez obzira na zabrinutost da BiH još nije spremna na ukidanje ove institucije.
Također, naredni visoki predstavnik izvjesno neće imati podršku da koristi bonske ovlasti i bude aktivan u tom kontekstu, kao što je to bio slučaj sa Schmidtom, a posebno s visokim predstavnicima s početka 2000-ih godina.
Samim tim se nameće pitanje: Otkud tolika borba za mjesto koje izvjesno neće imati nikakvu efektivnu moć?
Jedan od odgovora može biti prestiž. Biti diplomata u čijem mandatu je zatvoren OHR, bez obzira na lični utjecaj na odluku da se ugasi ova institucija, stvar je prestiža i može biti odličan dodatak za biografiju osoba koji se bave ovim poslom.
Sedmica odluke pred BiH
U svakom slučaju, sljedeća sedmica će biti izrazito važna za BiH. Ko god bude visoki predstavnik, imat će važnu ulogu da svoj mandat, ako on istinski bude posljednji, odradi i završi bez haosa u zemlji.
Iza izbora novog visokog predstavnika stoji ogroman broj faktora, pa čak i onih na koji BiH nema nikakvog utjecaja, ali će na kraju građani BiH platiti cijenu, bilo pozitivnu ili negativnu, izbora koji će Upravni odbor PIC-a napraviti sredinom sedmice.