Odlaskom Edina Numankadića, jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih likovnih umjetnika, kulturnih radnika i promotora savremene umjetnosti, Bosna i Hercegovina izgubila je autora čije je stvaralaštvo trajno obilježilo njenu kulturnu scenu, poručeno je na komemoraciji održanoj danas u Narodnom pozorištu Sarajevo.
U ime Grada Sarajeva, zamjenik gradonačelnika Predrag Puharić izrazio je iskreno saučešće porodici Numankadić, prijateljima, kolegama, umjetnicima, saradnicima iz kulturnih institucija, kao i svima koji su ga poznavali, poštovali i voljeli.
– Opraštamo se od Edina Numankadića – umjetnika, kulturnog radnika, čuvara memorije, čovjeka čiji je život bio duboko utkan u kulturnu historiju našeg grada – kazao je Puharić.
Dodao je da postoje ljudi čiji odlazak ne predstavlja samo gubitak za porodicu, prijatelje i kolege, već i za grad, njegovu kulturu, pamćenje i ono što Sarajevo jeste u svom najdubljem smislu.
– Bio je umjetnik snažnog i prepoznatljivog izraza. Više od pet decenija njegovog stvaralaštva svjedoči o autentičnom autoru koji nije pristajao na prolaznost i površnost. Njegova umjetnost nije bila samo estetski čin, već promišljanje vremena, prostora, iskustva i tragova koje ostavljamo iza sebe – istakao je.
Naglasio je da u Numankadićevom radu nije bilo površnosti, nego discipline, tišine, unutrašnje mjere i duboke odgovornosti prema onome što umjetnost može i mora biti.
– Sarajevo je imalo mnogo svojih tumača. Neki su ga tumačili riječima, neki muzikom, neki filmom, neki arhitekturom. Edin Numankadić ga je tumačio slikom, prostorom, dokumentom, predmetom, gestom i pamćenjem – rekao je Puharić.
Podsjetio je da je Numankadić bio dio ideje Ars Aevi, jednog od najvažnijih projekata savremene umjetnosti u Bosni i Hercegovini.
– Ta ideja, nastajala u vremenu kada je bilo najteže misliti o budućnosti, pokazala je da Sarajevo ima snagu da i iz ranjenosti govori univerzalnim jezikom umjetnosti. On je razumio tu snagu i znao da savremena umjetnost nije udaljena od života, nego da često najpreciznije govori o životu, vremenu, ranama, otporu i nadi – kazao je.
Istakao je i da Numankadićevo prisustvo na međunarodnoj sceni, uključujući predstavljanje Bosne i Hercegovine na Venecijanskom bijenalu, svjedoči o umjetniku prepoznatom i izvan granica BiH.
Bez obzira na međunarodne izložbe, priznanja i profesionalne uspjehe, ostao je vezan za Sarajevo, njegove institucije, ljude, memoriju i budućnost.
– U vremenu u kojem se često govori o strategijama, programima i institucijama, njegov život nas podsjeća na nešto jednostavno i važno: institucije ne čine samo zgrade, statuti i budžeti. Institucije čine ljudi koji im daju smisao, čuvaju ih kada je teško i znaju da iza svakog predmeta, slike, dokumenta i zbirke stoji priča o zajednici. On je bio jedan od tih ljudi – poručio je Puharić.
Dodao je da se danas ne opraštamo od Numankadićevog djela jer ono ostaje kroz njegove slike, tragove koje je ostavio, institucije kojima je dao sebe, sjećanja kolega, prijatelja, saradnika i porodice, ali i obavezu da ono što je stvarao ne bude prepušteno zaboravu.
O životu i djelu Edina Numankadića govorili su direktor Umjetničke galerije BiH Strajo Krsmanović, sociologinja i književnica Saida Mustajbegović te osnivač projekta Ars Aevi Enver Hadžiomerspahić.
Krsmanović je kazao da odlazak Edina Numankadića predstavlja gubitak ne samo za umjetnost nego i za sve koji su ga poznavali.
– Odlazak Edina Numankadića nije samo odlazak umjetnika. Danas ispraćamo, prije svega, dobrog čovjeka. Bio je nosilac francuskog Ordena viteza umjetnosti i književnosti, ali i neformalnog ordena svojih prijatelja – ordena dobrote – rekao je.
Dodao je da se rijetko susreće toliko dobrote u profesiji kojom se bave te da je sve čega se Numankadić dotakao zračilo ljudskošću.
– Znam da on ne bi volio da čuje ove riječi jer je bio izuzetno skroman čovjek, ali dužni smo reći da danas ispraćamo velikana – naglasio je.
Podsjetio je da je Numankadić šezdesetih godina prošlog stoljeća donio revolucionaran pogled na likovno stvaralaštvo te da je, uprkos nerazumijevanju i otporima tadašnjih komercijalnih i kičastih trendova, ostao dosljedan kvalitetu, visokim kriterijima i autentičnosti.
– Iza njega ostaje veliko umjetničko djelo koje će, srećom, biti sačuvano i dostupno budućim generacijama. Nadam se da će Umjetnička galerija BiH dati svoj doprinos tome da njegova ostavština bude dostupna svima koji je budu željeli proučavati – rekao je Krsmanović.
U znak sjećanja na Edina Numankadića i njegov neizbrisiv trag u bosanskohercegovačkoj umjetnosti, u Umjetničkoj galeriji BiH bit će otvorena izložba njegovih djela. Također, u tom prostoru, kao i u Olimpijskom muzeju Sarajevo, bit će otvorena knjiga žalosti.
Edin Numankadić preminuo je u 78. godini u Sarajevu. Tokom karijere izlagao je na više od 50 samostalnih i više od 300 kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je brojnih domaćih i međunarodnih priznanja, među kojima se posebno izdvajaju Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva i Orden viteza umjetnosti i književnosti Republike Francuske.
Posljednji ispraćaj Edina Numankadića obavljen je danas na Gradskom groblju Bare.