Nakon što je Sud Bosne i Hercegovine prekjučer odredio osamnaestodnevni privremeni pritvor Mevlidu Jašareviću, Raport je u posjedu kompletnog obrazloženja rješenja koje je potpisala sutkinja za prethodni postupak Jasmina Ćosić Dedović. Ovaj dokument otkriva zašto je Sud BiH udovoljio zahtjevu državne tužiteljice Nives Kanevčev da se Jašareviću odredi pritvor.
Podsjećamo, neposredno uoči isteka petnaestogodišnje zatvorske kazne zbog terorističkog napada na Ambasadu SAD-a u BiH 2011. godine, zaprimljena je hitna verbalna nota Ambasade SAD-a u Sarajevu kojom je zatraženo privremeno pritvaranje Jašarevića kako bi se osiguralo njegovo prisustvo prije nego što Washington pošalje zvaničnu molbu za njegovo izručenje.
Naknadno će se procjenjivati je li riječ o presuđenim djelima
Američko pravosuđe tereti Jašarevića na osnovu optužnice iz aprila 2012. godine koju je izdao Okružni sud za okrug Columbia. Prema toj optužnici, Jašarević se tereti za pokušaj ubistva američkih službenika i državljana, napad opasnim i smrtonosnim oružjem, oštećenje imovine i upotrebu vatrenog oružja tokom nasilnog djela.
Po tom zahtjevu je u Sudu BiH prije dva dana Jašareviću održano ročište, a iz rješenja Suda BiH koje je u posjedu Raporta proizlazi da se Sud u ovoj ranoj fazi postupka nije upuštao u procjenu da li se u slučaju Jašarevića radi o već presuđenoj stvari, na šta je ukazivala njegova odbrana, iznoseći to kao jedan od argumenata kojima osporava zahtjev SAD-a.
U obrazloženju se navodi da Sud mora napraviti detaljno poređenje domaće pravosnažne presude i zvanične molbe SAD-a s kompletnom pratećom dokumentacijom. Pošto ti dokumenti iz Amerike još uvijek nisu stigli u Sarajevo, Sud trenutno nema materijal za provjeru.
Tek kada zvanična molba stigne, o ispunjenosti uslova za izručenje i prigovorima odbrane odlučivat će nadležno vanraspravno vijeće Suda BiH.
Mogućnost bjekstva u Srbiju i odbijanje blažih mjera
Tužilaštvo BiH je insistiralo na tome da Jašarević ima ogroman motiv za bjekstvo ako bude na slobodi, jer se suočava s rigoroznim kaznama u Americi.
Sud BiH je u obrazloženju potvrdio da Jašarević nema državljanstvo Bosne i Hercegovine, već isključivo Republike Srbije.
Također, na strani potraživanog lica nisu utvrđene okolnosti niti su predočeni dokazi koji bi upućivali na postojanje čvrstih i trajnih veza s Bosnom i Hercegovinom, bilo da je riječ o poslovnim, imovinskim, porodičnim ili drugim ličnim vezama, a koje bi mogle predstavljati osnov za zaključak da će potraživani ostati na teritoriji Bosne i Hercegovine do okončanja postupka izručenja, odnosno da će biti dostupan nadležnim pravosudnim organima tokom njegovog trajanja.
Nasuprot tome, potraživani ima uspostavljene lične i porodične veze s Republikom Srbijom, čiji je državljanin, što, u kontekstu ostalih utvrđenih okolnosti, predstavlja relevantan faktor prilikom procjene opasnosti od bjekstva ili skrivanja. Naime, eventualnim odlaskom na teritoriju Republike Srbije potraživani bi mogao otežati, odnosno osujetiti daljnje vođenje postupka izručenja, posebno imajući u vidu da se postupak nalazi u početnoj fazi. Pri tome, Sud posebno cijeni činjenicu da je Republika Srbija država čiji je potraživani državljanin, kao i da se pitanje izručenja vlastitih državljana u različitim pravnim sistemima uređuje posebnim ustavnim i zakonskim ograničenjima, odnosno pod određenim uslovima.
S obzirom na to da je odbrana, umjesto određivanja pritvora Jašareviću, predlagala mjere zabrane, Sud je odbijanje tog prijedloga obrazložio time da nije konkretizovano gdje bi se, kada i na koji način te zabrane provodile, niti bi one garantovale da optuženi neće pobjeći.
Redovna procedura
Iz rješenja Suda BiH vidljivo je da je tokom ročišta Jašareviću ponuđena i opcija pojednostavljenog izručenja, što je svojevrsna pravna prečica kojom se ubrzava proces i izbjegava slanje kompletne dokumentacije iz Amerike, uz mogućnost da se potraživani saglasi s ekstradicijom i odrekne prava na princip specijaliteta. Ovaj pravni pojam, inače, u međunarodnom pravu služi kao zaštita koja garantuje da država moliteljica može suditi optuženom samo za ona djela za koja je izručenje zvanično odobreno.
U obrazloženju stoji da je Jašarević odbio da se odrekne tog prava i zahtijevao punu, redovnu proceduru.
Jašareviću privremeni pritvor traje do 13. novembra ove godine i može biti eventualno produžen najviše do ukupno 40 dana. Navedenom odredbom, između ostalog, propisano je da će privremeni pritvor prestati, a pritvoreno lice biti pušteno na slobodu ukoliko u roku od dva mjeseca od dana njegovog privremenog pritvaranja ne bude podnesena formalna molba za izručenje.
Rješenje o određivanju privremenog pritvora dostavit će se Tužilaštvu BiH i Ministarstvu pravde BiH radi traženja molbe za izručenje.