7 C
Sarajevo
02.10.2025

Rusija diže poreze da finansira rat: Građani i firme plaćaju račun za Kremljovu vojnu mašineriju

Ekonomisti upozoravaju da Kremlj time jasno poručuje kako će troškove rata snositi ruski građani i privreda.

Rusija se sprema povećati poreze potrošačima i firmama kako bi prikupila sredstva za finansiranje rata u Ukrajini, dok se ratna ekonomija zemlje suočava s rastućim pritiscima i usporavanjem privrede, piše CNBC.

Novi porezi za ratne troškove

U nacrtu budžeta za 2026. godinu, koji je objavilo rusko ministarstvo finansija, predviđeno je da rashodi za odbranu ostanu na gotovo istom nivou, ali da se finansiraju povećanjem poreza umjesto novim zaduživanjem. Deficit bi trebao iznositi 1,6 posto BDP-a.

Najvažnije mjere uključuju povećanje PDV-a s 20 na 22 posto, zatim smanjenje praga za ulazak u sistem PDV-a sa 60 miliona na 10 miliona rubalja, što će posebno pogoditi male firme, te uvođenje novog poreza na kockanje od 5 posto.

- OGLAS -

Analitičari: Narod plaća rat

Ekonomisti upozoravaju da Kremlj time jasno poručuje kako će troškove rata snositi ruski građani i privreda.

– Moskva više nije u stanju poticati rast kroz fiskalni stimulans, nego prihvata mjere štednje koje prijete gušenju civilne ekonomije – istakao je Alexander Kolyander iz Centra za analizu evropske politike.

- OGLAS -

Sličan stav iznijela je i Alexandra Prokopenko iz Carnegie Russia Eurasia Centra, naglasivši da novi budžet “nedvosmisleno pokazuje da ruska javnost plaća rat”.

Fokus na sigurnost, a ne mir

Iako izdaci za nacionalnu odbranu u 2026. nominalno padaju s rekordnih 13,4 bilijuna rubalja na 12,6 bilijuna, troškovi u kategoriji nacionalne sigurnosti i provođenja zakona rastu za 13 posto. Prema ruskom ministru finansija Antonu Siluanovu, prioritet će biti jačanje sistema protiv dronova, zaštita kritične infrastrukture, pograničnih područja i kibernetička sigurnost.

- OGLAS -

Inflacija pritišće građane

Ogromna vojna potrošnja podstakla je inflaciju, koja je u avgustu iznosila 8,1 posto, dok je referentna kamatna stopa Centralne banke na 17 posto. To dodatno otežava život građana, jer rastu cijene osnovnih namirnica, a firme se suočavaju s visokim troškovima zaduživanja.

Siluanov je objasnio da je povećanje poreza bolje od daljeg zaduživanja, koje bi dodatno potpirilo inflaciju.

- OGLAS -

Pročitajte još

NAJNOVIJEFACE.BA