Sjedinjene Američke Države izvele su napad na naftni tanker koji je pokušavao doploviti do ostrva Kharg u Hormuškom moreuzu, u okviru pomorske blokade iranskih luka, dok je Teheran prvi put pogođen u najnovijem talasu međusobnih napada.
Američka vojska saopćila je u četvrtak da je onesposobila prazan naftni tanker nakon što je, kako tvrdi, ignorisao više upozorenja. Prema navodima Washingtona, na brod su ispaljene rakete Hellfire koje su pogodile dimnjak plovila.
Tokom srijede američke snage izvele su napade na iranske obalne odbrambene položaje i raketne sisteme, nekoliko sati nakon što su gađana skladišta i lansirni položaji krstarećih raketa na ostrvu Greater Tunb.
Istovremeno su izvedeni i napadi na ciljeve sjevernije u Iranu. Državni mediji izvijestili su o udarima na glavni grad Teheran, dok su stanovnici prijavili aktiviranje protivzračne odbrane širom grada u ranim jutarnjim satima.
Iran je odgovorio napadima usmjerenim prema Bahreinu i Kuvajtu. Za sada nema zvaničnih informacija o eventualnoj šteti ili žrtvama. Iranske vlasti tvrde da je u posljednjim američkim napadima poginulo više od 35 osoba, dok je više od 300 ranjeno.
Najnovija eskalacija dolazi nekoliko dana nakon što je primirje između dvije strane, prema svemu sudeći, potpuno propalo, što je dodatno povećalo strah od izbijanja novog rata punog intenziteta.
Američka Centralna komanda (CENTCOM) saopćila je da su posljednji napadi bili usmjereni na iranske vojne kapacitete koji se, kako navode, koriste za ugrožavanje brodova koji prolaze kroz Hormuški moreuz, jednu od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta za trgovinu.
Iranski mediji objavili su da su mete napada bile četiri lokacije u blizini Ahvaza, kao i Bandar Abbas, glavna iranska luka na Hormuškom moreuzu. Projektili su pogodili i područja u blizini Sirika i ostrva Qeshm na jugu zemlje.
Napetosti između Washingtona i Teherana dodatno su porasle nakon što je Iran u subotu najavio zatvaranje Hormuškog moreuza, čime je ponovo doveden u pitanje prolazak trgovačkih brodova kroz pomorski prolaz kojim je prije rata transportovano oko 20 posto svjetskih isporuka nafte i prirodnog plina.
SAD su u srijedu obnovile pomorsku blokadu Irana, dok je Islamska revolucionarna garda (IRGC) zaprijetila obustavom izvoza energenata iz cijelog regiona Bliskog istoka, poručivši da će “regionalni energetski izvoz ili biti omogućen svima ili nikome”.
Rast tenzija odrazio se i na tržište energenata. Cijena nafte Brent premašila je u srijedu 85 dolara po barelu, što je više od 15 posto u odnosu na period prije početka sukoba, ali i dalje znatno ispod gotovo 120 dolara, koliko je iznosila na vrhuncu krize.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u srijedu da će Iran “uskoro biti poražen”, dodajući da Teheran želi postići dogovor. Dan ranije poručio je kako su američki pregovarači kontaktirali iranske predstavnike uz upozorenje da “moraju postići sporazum”.
Trump je ranije nagovijestio mogućnost proširenja američkih napada kako bi se ponovo otvorio Hormuški moreuz, uključujući prijetnju napadom na podzemni kompleks “Pickaxe Mountain”, koji se dovodi u vezu s iranskim nuklearnim programom.
Nekoliko sedmica nakon što su SAD i Iran potpisali memorandum o razumijevanju s ciljem okončanja sukoba i obnove pregovora o nuklearnom programu, glavni iranski pregovarač Mohammad Bagher Ghalibaf upozorio je da dokument ima smisla samo ukoliko se njegove odredbe provode.
“Ako Iran neće imati nikakvu korist od memoranduma o razumijevanju, nemamo razloga da ga se pridržavamo”, poručio je Ghalibaf.
Dodao je i da sigurnost njegove zemlje zavisi od, kako je naveo, “iranskih aranžmana” u Hormuškom moreuzu te ocijenio da Iran vodi “suštinski i egzistencijalni rat sa Amerikom”.
Iranski vojni portparol izjavio je da je jedini način za ponovno otvaranje Hormuškog moreuza poštivanje memoranduma od strane SAD-a. Analitičari smatraju da su nejasne odredbe sporazuma, uključujući dio koji se odnosi na odgovornost Irana za “siguran prolaz brodova”, doprinijele dodatnoj konfuziji u odnosima dvije zemlje.
Uprkos nastavku sukoba, Trump je kasno u srijedu saopćio da je Iran dozvolio odlazak američke državljanke koja je, prema njegovim riječima, bila nepravedno zadržana u toj zemlji od kraja 2024. godine.
“Američke Države cijene ovaj gest dobre volje Irana”, napisao je Trump na društvenoj mreži Truth Social.
Advokat za ljudska prava Jared Genser identifikovao je oslobođenu državljanku kao Denu Karari, navodeći da joj od decembra 2024. nije bilo dozvoljeno da napusti Iran te da je sada na putu prema Sjedinjenim Američkim Državama.