Pod pritiskom Bijele kuće, Ukrajina se suočava s američkim mirovnim planom od 28 tačaka, koji mnogi u zemlji nazivaju “kapitulacijom”. Aktivisti, zastupnici, vojnici i veterani upozoravaju da bi prijedlog osnažio Rusiju i otvorio put novom ratu, dok bi u samoj Ukrajini mogao izazvati društvene podjele.
Opozicioni zastupnik Volodimir Arijev opisao je plan kao “kapitulaciju i izdaju”, tvrdeći da ne odražava interese Ukrajine i EU. Smatra da bi prihvatanje prijedloga izazvalo unutrašnji sukob. U međuvremenu, najnovija verzija plana – koju su posredovali američki i ruski izaslanici – sve više sugeriše da se Washington priklonio Moskvi.
U obraćanju 21. novembra, predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da Ukrajinu čeka izbor “između gubitka dostojanstva i rizika gubitka ključnog partnera”, te najavio rad na alternativnim prijedlozima. Zastupnici iz više stranaka tvrde da je plan neprihvatljiv i da potkopava suverenitet zemlje.
Plan se pojavljuje u jeku najvećeg korupcijskog skandala u dosadašnjem mandatu Zelenskog i teške situacije na frontu, dok Rusija pojačava napade na energetsku infrastrukturu pred zimu. Kritičari upozoravaju da bi prijedlog samo omogućio Rusiji da se pripremi za nastavak rata.
Evropski zvaničnici također odbacuju plan, opisujući ga kao “opasan” i “blizak ruskim maksimalističkim zahtjevima”. Jedan ukrajinski diplomata rekao je da bi takav dogovor donio samo “pauzu prije sljedeće faze rata”.
Među najspornijim tačkama su povlačenje ukrajinske vojske iz Donječke oblasti – koju Rusija trenutno kontroliše oko dvije trećine – ograničavanje ukrajinske vojske na 600.000 vojnika, te navodna “puna amnestija” za postupke tokom rata. Mnogi Ukrajinci povlače paralelu s Minskim sporazumima, koji su privremeno zaustavili rat 2014. godine, ali su, kako tvrde, omogućili Rusiji da se pripremi za invaziju.
Veterani, aktivisti i vojni komandanti poručuju da Ukrajina neće prihvatiti “truhli mir”.
– Bez obzira postoji li plan ili ne – mi nastavljamo borbu – kaže jedan od oficira.