27 C
Sarajevo
12.07.2025

Za genocid u Srebrenici do sada osuđene 54 osobe: Ukupno 781 godina zatvora i pet doživotnih kazni

Prvu presudu za genocid u Srebrenici Haški tribunal donio je 2001. godine protiv Radislava Krstića, generala VRS, koji je osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja i učešća u genocidu
Među najistaknutijim osuđenima nalaze se bivši komandant Vojske RS-a Ratko Mladić i nekadašnji predsjednik RS Radovan Karadžić

Do danas je zbog genocida i zločina počinjenih u Srebrenici tokom jula 1995. godine osuđeno ukupno 54 osobe pred međunarodnim i domaćim sudovima, izrečeno je više od sedam stotina godina zatvora, dok je pet presuda rezultiralo doživotnim zatvorskim kaznama.

Među najistaknutijim osuđenima nalaze se bivši komandant Vojske RS-a Ratko Mladić i nekadašnji predsjednik RS Radovan Karadžić, koji su pravosnažno osuđeni pred Haškim tribunalom na doživotne kazne zatvora zbog genocida i zločina protiv čovječnosti.

Još tri doživotne presude izrečene su Ljubiši Beari, bivšem načelniku bezbjednosti Glavnog štaba VRS, Zdravku Tolimiru, nekadašnjem pomoćniku komandanta za obavještajno-bezbjednosne poslove, te Vujadinu Popoviću, oficiru Drinskog korpusa VRS, koji je proglašen krivim za genocid, istrebljenje, progon i ubistva.

- OGLAS -

Prvu presudu za genocid u Srebrenici Haški tribunal donio je 2001. godine protiv Radislava Krstića, generala VRS, koji je osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja i učešća u genocidu. Dvadeset tri godine kasnije, Krstić je u otvorenom pismu priznao odgovornost za masakr nad Bošnjacima.

Na višegodišnje zatvorske kazne osuđeni su i brojni oficiri VRS, među kojima su Drago Nikolić (35 godina), Momir Nikolić (20 godina), Dragan Obrenović (17 godina), Radivoje Miletić (18 godina) i Ljubomir Borovčanin (17 godina).

- Advertisement -

U presudi iz 2023. godine, Jovica Stanišić i Franko Simatović, bivši šefovi bezbjednosti Srbije, proglašeni su krivima za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu, uključujući i zločin u Trnovu, gdje je 1995. godine ubijeno šest bošnjačkih zarobljenika iz Srebrenice.

Poseban slučaj predstavlja Dražen Erdemović, pripadnik 10. diverzantskog odreda VRS, koji je prvi pred Haškim tribunalom priznao krivicu za učešće u ubistvima Bošnjaka. Uhapšen je 1996. u Srbiji, osuđen na pet godina zatvora, a njegovo svjedočenje kasnije je bilo ključno u dokazivanju krivice Ratka Mladića.

Iako su međunarodni sudovi odigrali značajnu ulogu u procesuiranju zločina, napredak na domaćem nivou je spor. U Bosni i Hercegovini tokom posljednjih godinu dana nije donesena nijedna nova presuda u predmetima koji se odnose na genocid u Srebrenici. S druge strane, pravosudni postupci u Srbiji godinama unazad traju bez konkretnih rezultata.

- OGLAS -

Pročitajte još

NAJNOVIJEFACE.BA