Astronomi su otkrili bijelog patuljka koji bi mogao imati zelenkast sjaj, prizor kakav više podsjeća na naučnofantastični film nego na stvarni svemir. Riječ je o zvjezdanom ostatku WD J1330+6435, udaljenom oko 280 svjetlosnih godina od Zemlje, čija je neobična boja privukla pažnju istraživača.
Bijeli patuljci nastaju kada zvijezde poput Sunca potroše svoje nuklearno gorivo i odbace vanjske slojeve. Iako su to ostaci nekada aktivnih zvijezda, njihova atmosfera i dalje može otkriti mnogo o procesima koji se odvijaju u njihovoj okolini.
Otkud zelena boja?
Prema modelu istraživačkog tima, WD J1330+6435 mogao bi poprimiti zelenkastu nijansu jer privlači stjenovitu materiju s planetarnog pratioca. Time se njegova atmosfera obogaćuje elementima poput kalcija, litija i natrija.
Posebno je važan natrij, koji apsorbira dio narandžaste svjetlosti iz spektra. Zbog toga preostala svjetlost može stvoriti utisak zelenkastog sjaja.
“Tragovi natrija u atmosferi ovog bijelog patuljka apsorbiraju narandžasti dio spektra, ostavljajući za sobom sablasni zeleni sjaj. Zamislite da stojite na nekoj planeti i gledate prema nebu, gdje vidite zelenu zvijezdu. To djeluje kao prizor iz naučnofantastičnog filma”, rekao je vođa istraživačkog tima Mark Hollands.
Ipak, važno je naglasiti da istraživači nisu otkrili zvijezdu koja je zeleno vidljiva golim okom na način na koji se često prikazuje u filmovima. Njena neobična boja zasniva se na analizi spektra i naučnim modelima.
Otkriven i neobično crven patuljak
Istraživanje je donijelo još jedno iznenađenje. Astronomi su proučavali i bijelog patuljka WD J1011+2845, udaljenog oko 48 svjetlosnih godina od Zemlje, koji bi mogao biti jedan od najcrvenijih zvjezdanih ostataka ikada zabilježenih.
Njegova duboka konvektivna zona prenosi ugljik iz unutrašnjosti prema površini. Molekule ugljika utječu na svjetlost koju zvijezda emituje, stvarajući intenzivnu nijansu nalik boji lososa.
Neuobičajene boje su rijetke
Iako bijeli patuljci mogu imati različite nijanse, bijela je i dalje njihova najčešća boja. Istraživači su analizirali 151 bijelog patuljka udaljenog približno 65 svjetlosnih godina od Zemlje. Samo pet ih je imalo neuobičajenu boju.
Na osnovu tih podataka procijenili su da bi približno jedan od 30 ovih zvjezdanih ostataka mogao imati neobičnu nijansu.
Boris Gänsicke s Odsjeka za fiziku Univerziteta u Warwicku istakao je da takav udio, kada se primijeni na ogroman broj bijelih patuljaka u svemiru, ipak znači da bi neobično obojenih zvjezdanih ostataka moglo biti mnogo.
Istraživanje tako pokazuje da čak i zvijezde koje su završile svoj aktivni život mogu skrivati neočekivane osobine, a njihova svjetlost astronomima može otkriti tragove planeta i materije koja ih okružuje.