Henry Ford imao je san, a taj san bio je da proizvede automobil dostupan ne samo društvenoj eliti nego i srednjoj klasi. To bi značilo da mora pronaći način da proizvodi tada ogromnu količinu automobila, koji ne bi trebali da koštaju više od godišnje plate prosječnog američkog radnika, a ciljana cifra bila je 850 dolara.
U to vrijeme (1901. godina) vozila su se pravila po narudžbi i cijena je varirala od 1600 do 2300 dolara. Zadatak koji je sebi Ford postavio je sljedeći: kako proizvoditi tada neograničenu količinu automobila koji će biti identični, koji će koštati 850 dolara, koji će zadovoljavati potrebe i imati performanse tadašnjih automobila i koji će na ciljanu cijenu donositi profit njegovoj kompaniji. Prava sitnica.
Međutim, ove prepreke nisu obeshrabrile Forda, te je 16. juna 1903. godine registrovao kompaniju Ford motor Company sa sjedištem u Dearbornu, Michigan.
Pored jako mudrih poteza u nabavi, izboru materijala i tima vrhunskih inžinjera, pravi iskorak u proizvodnji bila je sasvim druga grana privrede, tačnije klaonica. Ford je u obilasku jedne klaonice shvatio koncept raspodjele posla i sekcija koje su odgovorne sa samo određene radnje u proizvodnji. Taj koncept Ford je prilagodio u proizvodnji automobila i nastala je prva pokretna traka u proizvodnji. Na taj način drastično se povećala efikasnost radnika i mogućnost rada na pojedinačnom vozilu.
To je bila šansa koju je Henry Ford čekao, te je 1903. godine svijetu predstavljen Ford Model A, prvi automobil koji se proizvodio na pokretnoj traci i koji je bio dostupan “običnim” ljudima. Prve godine prodano je nevjerovatnih 1750 primjeraka. Naslijedio ga je model C, a 1908. godine, tačnije 12. augusta, iz Fordove fabrike izlazi legendarni Ford Model T.
Riječi nisu dovoljne da se opiše uspjeh ovog modela. Dovoljna su samo dva podatka:
1. ukupan broj prodanih Modela T je 16,5 miliona primjeraka i do danas samo 7 modela ostvarilo je bolji uspjeh;
2. 1916. godine, od svih automobila na cesti – 55 posto činio je Model T.
Godine zalaganja i truda Henry Forda da svijet opskrbi automobilima pokrenule su točak razvoja i prodaje jeftinih i dostupnih automobila te zauvijek promjenile kretanje i dnevne migracije čovječanstva. Automobil je postao neizostavna stavka u životu čovjeka i jedina preostala istinska sloboda.
Iako je to druga najskuplja stvar koju prosječan čovjek posjeduje u životu i koristi je samo 5 posto vremena, nema osobe koja bi se odrekla svog ljubimca, bez obzira na cijenu i statistike. Automobil je postao naša ekstenzija, naš način života i tu dostupnost i slobodu dugujemo Henryju Fordu i njegovoj ludoj ideji da automobil mora biti dostupan svima.