Manipulacija kilometražom na polovnim automobilima postala je globalni problem koji nanosi ogromnu ekonomsku štetu i ozbiljno narušava povjerenje kupaca. Prema istraživanju njemačkog autokluba ADAC, u Njemačkoj je čak na svakom trećem automobilu na tržištu „skidana“ kilometraža, što umjetno podiže cijenu vozila u prosjeku za 3.000 eura. Ova pojava pogoduje ne samo pojedincima već i organiziranim trgovcima, dok su alati za manipulaciju dostupni gotovo svima, po niskim cijenama.
Na internetu je mnogo ponuda za „podešavanje“, „kalibriranje“ i „popravak“ instrumenata automobila. Iako se te usluge navodno odnose na tehničke korekcije zbog zamjene kotača ili kvarova, u stvarnosti se najčešće radi o vraćanju kilometraže, tzv. „skidanju kilometara“. Ova praksa je zabranjena, ali je istovremeno rasprostranjena i teško je zaustavljiva.
Stručnjak ADAC-a Florian Hördegen ističe da su manipulacije dostupne svima, bez obzira na tehničko znanje. Uređaji se povezuju putem OBD priključka, a softver automatski pronalazi i mijenja stvarne podatke o kilometraži, što traje tek nekoliko minuta i gotovo je neprimjetno za običnog kupca.
Primjer testiranja pokazuje da se kilometraža na Hyundai i20 iz 2020. godine sa stvarnih 51.974 km može lako spustiti na 20.000 km, čime vrijednost vozila poraste za više od hiljadu eura. Slična je situacija i s električnim Opelom Corsa-e, kojem je kilometrima spuštena sa 10.844 na 12 km, što opet znatno povećava prodajnu cijenu.
Pored finansijske štete, ova praksa ugrožava sigurnost vozača i vozila jer se vozila sa smanjenom kilometražom često ne servisiraju redovno, što može dovesti do kvarova kritičnih sistema poput motora i kočnica.
Iako EU ima regulative za zaštitu brojača kilometara (Uredba EU 2017/1151), zaštita još nije dovoljna. Moderni automobili sve češće koriste hardverske sigurnosne module koji „zaključavaju“ podatke o kilometraži, ali i oni su podložni sofisticiranim hakerskim napadima poput „Voltage Glitching“ metode.
Istraživanja Tehničkog univerziteta u Berlinu potvrdila su da je moguće čitati i mijenjati podatke na čipovima, iako je proces složen i zahtijeva visoko tehničko znanje. Nažalost, alati za ove napade dostupni su i široj publici, što otežava borbu protiv prevara.
Kupci često vjeruju servisnoj povijesti i vizualnim pregledima, no ni to nije uvijek siguran pokazatelj jer trgovci često uređuju i vozilo i dokumentaciju. Belgijski sistem Car Pass koji prati kilometražu pokazao se nedovoljno pouzdanim zbog neadekvatnog prijavljivanja u servisima.
Proizvođači poput Opela, VW-a i Hyundaija tvrde da rade na sigurnosnim mjerama, no priznaju da su postojeće zaštite daleko od savršenih, naročito kod starijih vozila.
Sve ukazuje da je problem prevare s kilometražom ozbiljan i zahtijeva strože regulative, transparentnije sisteme i bolju edukaciju kupaca. Do tada, milijarde eura godišnje odlaze u ruke prevaranata, a povjerenje i sigurnost na tržištu polovnih automobila ostaju ugroženi.