Mnogi ljudi primjećuju da se s godinama počinju buditi sve ranije, čak i kada bi željeli odspavati još nekoliko sati. Ova promjena često se pripisuje navikama ili svakodnevnim obavezama, ali uzrok može biti mnogo složeniji.
Stručnjaci objašnjavaju da na vrijeme buđenja utječe više procesa u organizmu, od načina na koji mozak registruje svjetlost do promjena u biološkom satu. Iako je rano buđenje često dio starenja, važno je razumjeti zašto do njega dolazi i kada treba obratiti pažnju na kvalitet sna.
Mozak s godinama drugačije reaguje na signale iz okoline
Jedan od glavnih razloga ranog buđenja povezan je s promjenama u načinu na koji mozak obrađuje informacije iz okoline.
Dr. Sairam Parthasarathy, direktor Centra za spavanje i cirkadijalne nauke Univerziteta u Arizoni, objašnjava da mozak s godinama može postati manje osjetljiv na signale koji mu pomažu da prepozna doba dana.
Ti signali uključuju sunčevu svjetlost, zalazak sunca, vrijeme obroka, fizičku aktivnost i svakodnevne navike. Oni pomažu našem unutrašnjem satu da održava pravilan ritam spavanja i budnosti.
Kod mlađih osoba mozak lakše prepoznaje te informacije i prilagođava im vrijeme odlaska na spavanje. Međutim, kod starijih ljudi taj proces može postati manje efikasan, zbog čega se umor javlja ranije tokom večeri.
Kao posljedica, osobe koje ranije odlaze na spavanje često se bude i ranije, ponekad čak i prije izlaska sunca.
Promjene vida također imaju važnu ulogu
Zanimljivo je da na vrijeme buđenja mogu utjecati i promjene vida povezane sa starenjem.
Profesorica psihologije Cindy Lustig sa Univerziteta u Michiganu objašnjava da oči s godinama mogu propuštati manje svjetlosti, čime se smanjuje količina svjetlosnih signala koje mozak prima. To je posebno izraženo kod osoba s kataraktom, odnosno sivom mrenom, koja uzrokuje zamućenje vida i otežava prolazak svjetlosti.
Kada do očiju dopire manje svjetlosti, mozak može dobiti signal da je vrijeme za noćni odmor ranije nego što to odgovara stvarnom vremenu. Zbog toga tijelo može početi ranije lučiti melatonin, hormon koji učestvuje u regulaciji ciklusa spavanja i budnosti.
Pošto se pospanost javlja ranije, osoba može ranije i zaspati, ali se zato buditi u ranim jutarnjim satima.
Stručnjaci navode da postoje određeni dokazi prema kojima operacija katarakte može poboljšati kvalitet i trajanje sna jer omogućava bolji prolazak svjetlosti do oka.
Kako spriječiti prerano buđenje?
Iako su promjene u obrascima spavanja prirodan dio starenja, postoje načini koji mogu pomoći u održavanju željenog ritma.
Dr. Parthasarathy objašnjava da izlaganje svjetlosti u kasnijim večernjim satima može pomoći osobama koje žele kasnije odlaziti na spavanje i kasnije se buditi.
Za razliku od uobičajenih savjeta o smanjenju izloženosti ekranima prije spavanja, u ovim specifičnim slučajevima ciljano izlaganje jačoj svjetlosti može odgoditi početak lučenja melatonina.
To može uključivati večernju šetnju prije zalaska sunca ili boravak u dobro osvijetljenoj prostoriji. Stručnjak savjetuje da se izlaganje svjetlosti započne otprilike 30 do 60 minuta prije zalaska sunca i, u zavisnosti od potreba, nastavi i nakon toga. Spominje se i mogućnost približno dva sata izlaganja svjetlosti, iako trajanje treba prilagoditi pojedincu.
Ipak, ova metoda nije pogodna za svakoga, posebno za osobe s određenim poremećajima spavanja. Kod dugotrajnih problema zato je korisno potražiti stručni savjet.
Svakodnevne navike mogu pogoršati kvalitet sna
Profesorica Lustig ističe da i svakodnevne navike utječu na kvalitet sna. Posebno upozorava na konzumaciju alkohola prije odlaska na spavanje.
Iako alkohol u početku može izazvati pospanost, tokom noći može narušiti kvalitet sna i dovesti do češćeg buđenja.
Redovna fizička aktivnost također može pomoći u održavanju kvalitetnog sna, dok izlaganje jutarnjoj sunčevoj svjetlosti doprinosi usklađivanju unutrašnjeg biološkog sata s prirodnom smjenom dana i noći.
Stručnjaci ističu da rano buđenje samo po sebi ne znači da postoji zdravstveni problem. Ako osoba spava dovoljno dugo i tokom dana se osjeća odmorno, promjena vremena buđenja može biti dio prirodnog procesa starenja.
Međutim, ako ranije buđenje prate dugotrajan umor, nesanica ili izražena dnevna pospanost, preporučuje se razgovor s ljekarom, piše HuffPost.