Dijete teško završava zadaću, lako ga ometaju zvukovi iz okoline, zaboravlja šta ste mu upravo rekli ili ne može pratiti nastavu? Problemi s koncentracijom čest su razlog zbog kojeg roditelji traže savjet stručnjaka.
Ipak, slabija pažnja ne znači automatski da dijete ima ADHD ili neki drugi razvojni poremećaj.
Uzrok mogu biti umor, nedostatak sna, previše podražaja, emocionalne teškoće ili problemi s razumijevanjem i obradom informacija.
Zašto dijete brzo gubi pažnju?
Koncentracija je sposobnost usmjeravanja i održavanja pažnje tokom određene aktivnosti. Ona se razvija s dobi, pa od predškolskog djeteta ne možemo očekivati istu razinu koncentracije kao od školarca.
Najčešći razlozi zbog kojih dijete teško održava pažnju su previše podražaja, nedovoljno sna, teškoće s razumijevanjem informacija, stres i emocionalne teškoće, ali i ADHD te druge razvojne teškoće.
Televizor, mobitel, razgovor ukućana i buka mogu otežati učenje, dok umorno dijete može biti razdražljivo, nemirno i zaboravljivo.
Dijete također može izgubiti nit razgovora ako teško prati duže upute ili obrađuje ono što čuje. Problemi u školi, strah od neuspjeha ili porodične promjene također mogu utjecati na pažnju.
Kako prepoznati probleme s koncentracijom?
Roditelji najčešće primjećuju da dijete teško započinje ili završava zadatke, često ustaje tokom pisanja zadaće, zaboravlja upute, lako ga ometaju zvukovi i potrebno mu je mnogo više vremena za školske obaveze nego vršnjacima.
Povremeni gubitak pažnje uobičajen je u djetinjstvu. Međutim, ako teškoće traju mjesecima i značajno utječu na učenje, odnose s drugima ili svakodnevne obaveze, preporučuje se stručna procjena.
Važno je utvrditi šta djetetu otežava koncentraciju, umjesto da se problem odmah pripisuje lijenosti ili nedostatku discipline.
Zašto se dijete može koncentrisati na igru, ali ne i na školu?
Roditelji često primjećuju da dijete može satima igrati omiljenu igru, ali teško izdrži nekoliko minuta čitanja ili pisanja.
Zanimljive aktivnosti pružaju brzu povratnu informaciju i osjećaj zadovoljstva, dok školski zadaci zahtijevaju dugotrajniji mentalni napor, planiranje i strpljenje.
Zato činjenica da se dijete može dugo igrati ne znači nužno da može jednako lako kontrolisati pažnju tokom svih aktivnosti.
Kako pomoći djetetu da se bolje koncentriše?
Može pomoći nekoliko jednostavnih promjena: podijeliti zadatke na manje cjeline, ukloniti ometanja, uvesti rutinu, davati kratke i jasne upute, omogućiti kratke pauze i redovno kretanje te pohvaliti trud i napredak.
Dovoljno sna također je važno za pažnju i učenje. Djeci od tri do pet godina preporučuje se 10 do 13 sati sna dnevno, uključujući dnevno spavanje, a djeci od šest do 12 godina od devet do 12 sati.
Je li slaba koncentracija znak ADHD-a?
Ne mora biti. ADHD može uključivati teškoće s pažnjom, hiperaktivnošću i impulzivnošću, ali slični problemi mogu se pojaviti i zbog nedostatka sna, teškoća u učenju, anksioznosti ili problema s razumijevanjem govora.
Za dijagnozu ADHD-a potrebna je stručna procjena. Simptomi moraju trajati najmanje šest mjeseci, biti neprimjereni dobi, pojavljivati se u više okruženja i ometati svakodnevno funkcionisanje.
Kada potražiti stručnu pomoć?
Ako dijete mjesecima teško prati nastavu, ne uspijeva završavati zadatke ili ima poteškoće koje se primjećuju i kod kuće i u školi, preporučuje se razgovor s pedijatrom, školskim psihologom ili drugim odgovarajućim stručnjakom.
Umjesto da od djeteta stalno tražite da se više potrudi, važno je pokušati otkriti zašto mu je određeni zadatak težak.