Dugotrajno sjedenje postaje sve veći zdravstveni problem među djecom, naročito u eri digitalne tehnologije kada svakodnevne aktivnosti sve češće podrazumijevaju sate provedene ispred ekrana. Iako se na prvi pogled čini bezazlenim, nepravilno i učestalo sjedenje može ostaviti ozbiljne posljedice po zdravlje djeteta – kako u fizičkom, tako i u psihosocijalnom smislu.
Brojna istraživanja pokazuju da djeca koja dugo sjede bez pravilnog držanja tijela imaju povećan rizik od razvoja lošeg držanja (kifoze, skolioze), bolova u vratu, ramenima i donjem dijelu leđa, kao i smanjene pokretljivosti zglobova. Osim toga, smanjena fizička aktivnost uzrokuje lošiju cirkulaciju, sporiji metabolizam i povećan rizik od gojaznosti. Sve to dugoročno može dovesti do hroničnih zdravstvenih problema.
Odgoj o pravilnom sjedenju treba početi već u predškolskom uzrastu. Djeca u tom periodu brzo usvajaju navike, pa je važno da im se kroz igru, pozitivan primjer i jednostavna objašnjenja pokaže kako da pravilno sjede. Stolica i radna površina treba biti prilagođena visini djeteta – stopala trebaju dodirivati pod, leđa biti oslonjena, a koljena savijena pod pravim uglom. Ramena treba držati opušteno, a ekran, ukoliko se koristi, postaviti u visinu očiju.
Roditelji i odgajatelji imaju ključnu ulogu u formiranju ovih navika. Umjesto dugotrajnog sjedenja, djeci se treba omogućiti redovne pauze, kretanje i raznovrsne aktivnosti koje potiču pravilno držanje i jačaju mišiće. Poželjno je ograničiti vrijeme provedeno ispred ekrana i uvesti svakodnevne fizičke aktivnosti – bilo da je riječ o šetnji, vožnji bicikla, plivanju ili slobodnoj igri u prirodi.
Pravilno sjedenje nije samo pitanje estetike, već i zdravlja. Navike koje dijete usvoji u ranoj dobi često ostaju trajne. Zato je važno da djeca odrastaju u okruženju koje podstiče aktivan način života i razvija svijest o važnosti pravilnog držanja tijela. Prevencija počinje u djetinjstvu, a edukacija o štetnosti sjedenja danas znači zdravije generacije sutra.