Naučnici i istraživači sa Instituta za ljudsku anatomiju objasnili su kako na organizam djeluju njihova dva ključna sastojka kofein i šećer. Iako daju privremeni osjećaj snage, riječ je o složenim procesima koji objašnjavaju zašto nakon početnog “boosta” često dolazi do naglog pada energije.
Kofein: Prevara za mozak
Kofein u mozgu blokira adenozinske receptore koji inače signaliziraju umor, pa se ne osjećamo pospano. Justin Cottle, bivši direktor laboratorije Instituta, objašnjava: “Mozak ne prima signal pospanosti, zato se osjećate puni energije, iako je zapravo niste dobili.”
Istovremeno se u tijelu i dalje nakuplja adenozin, pa nakon što dejstvo kofeina popusti, dolazi do naglog umora, takozvanog “energetskog sloma”. Uz to, kofein podstiče lučenje adrenalina i noradrenalina, aktivirajući reakciju “bori se ili bježi”, što može nepotrebno ubrzati rad srca i opteretiti organizam.
Šećer: Nagrada s posljedicama
Drugi važan sastojak je šećer, koji aktivira sistem nagrađivanja u mozgu oslobađanjem dopamina. Tokom varenja razlaže se na glukozu i fruktozu, a višak se skladišti kao mast. Istraživanja koja su još u toku povezuju prekomjeran unos šećera s metaboličkim i moždanim poremećajima.
Cottle naglašava da problem nije samo piće, već način konzumacije i životne navike. “Toksičnost i zdravstvene posljedice zavise od doze, a ne samo od supstance”, ističe on. Dodaje da količina, učestalost i vrijeme konzumacije igraju ključnu ulogu.
Povremena konzumacija nije nužno problematična, ali u kombinaciji s lošom ishranom i manjkom fizičke aktivnosti može značajno pogoršati postojeće zdravstvene tegobe. Umjesto oslanjanja na vještačke stimulanse, stručnjaci savjetuju fokus na prirodne izvore energije i kvalitetan san.