Fanovi Brucea Willisa, koji se broje u milionima, danas je pogodila teška vijest da su istinita višemjesečna šuškanja o njegovom teškom zdravstvenom stanju zbog kojeg se morao zauvijek oprostiti od posla za kojeg je bio stvoren i koji je činio njegov život.
Bruce Willis više ne može biti glumac, jer ga teški poremećaj, koji se zove afazija, uskraćuje za njegov glavni alat, govor, ekspresiju, razumijevanje i pamćenje.
Vijest je večeras putem društvenih mreža sa svijetom podijelila njegova bivša supruga Demi Moore, u emotivnom priopćenju kojeg su, pored nje, potpisale i Willisova današnja supruga Emma Herning, kao i njegovih petero kćeri.
Afazija nastaje, kako navodi portal krenizdravo, najčešće kao posljedica moždanog udara, tumora mozga, infekcije, ozljede glave ili različitih demencija.
Dvije glavne vrste afazije su Brocina afazija (motorna ili ekspresivna) i Wernickeova (senzorna) afazija.
Motorna ili Brocina afazija je nemogućnost pronalaženja odgovarajućih riječi u određenom trenutku kada nešto želimo reći, dok je mogućnost razumijevanja očuvana.
Popratno se javlja oduzetost desne strane tijela, ruke ili noge.
Senzorna ili Wernickeova afazija je nemogućnost prepoznavanja riječi ili smislenih vidnih i taktilnih informacija dok je produkcija govora uglavnom očuvana. Bit poremećaja je u nerazumijevanju izgovorenih riječi, iako je sluh dobar. Oštećenje može biti blago pa osoba razumije o čemu se govori, ali i vrlo teško pa nikako ne razumije pojedine riječi izvan rečenice.
Uz ove glavne vrste, ponekad je moguća i popratna nesposobnost pisanja (agrafija), nesposobnost čitanja (aleksija), nesposobnost računanja (akalkulija) kao i nerazumijevanje svojeg ili tuđeg govora te zamjenjivanje riječi (parafazija).
Prvi znaci ovog poremećaja uključuju poteškoće u produkciji i razumijevanju govora, kao i poteškoće s čitanjem i pisanjem.
Neki smatraju da afazija sama po sebi nije bolest, nego simptom oštećenja mozga.
Iako afaziju uglavnom povezuju s ljudima starije životne dobi koji su najčešće suočeni s moždanim demencijama, današnji tempo života uz česte stresne situacije vrlo negativno utječe na normalno funkcioniranje našeg centralnog nervnog sistema, povećavajući time pojavu poteškoća u izvođenju jednostavnih komunikacijskih vještina čak i kod mlađe populacije, piše krenizdravo.
Simptome afazije nije tako teško prepoznati, pogotovo kad su u pitanju dvije glavne vrste.
Kod osoba s afazijom najčešće možete uočiti:
– nepovezan i besmislen govor,
– otežano razumijevanje jednostavnog govora,
– smetnje u pisanju, čitanju i/ili računanju,
– nemogućnost stvaranja novih riječi,
– otežano imenovanje predmeta u okolini,
– otežano prisjećanje otprije poznatih pojmova,
– potrebno duže vrijeme za odgovore na jednostavna pitanja.
Čim se primijeti neki od ovih simptoma koji se učestalo ponavlja, važno je reagirati na vrijeme i zatražiti savjet liječnika kako bi se utvrdilo je li riječ o afaziji.
DIJAGNOZA I LIJEČENJE
Svaki pojedini slučaj afazije nosi specifičan razvoj poboljšanja govornih mogućnosti i jezičnog stanja. Nažalost, potpuni se oporavak događa vrlo rijetko ili gotovo nikada.
Najjednostavniji način određivanja dijagnoze je verbalna komunikacija s osobom. Spontani razgovor s bolesnikom najbolje pokazuje povezanost rečenica i moguće postojanje pogreški u imenovanju predmeta.
Postoje različiti testovi koji se odnose na govor, imenovanje, razumijevanje, čitanje i pisanje kako bi se utvrdila vrsta afazije i pretpostavila ozbiljnost moždanog oštećenja.
Pomoću neuroloških slikovnih prikaza mozga kao što su CT ili MR, može se otkriti lokacija ozljede mozga i struktura koja je oštećena.
Kako bi se bolesnik čim prije oporavio, potrebno je provoditi različite govorne terapije s kojima bi trebalo početi čim se jave prvi simptomi. One su najučinkovitiji oblici pomoći osobama koje imaju neku vrstu afazije.
Kod samog liječenja i brzine oporavka, veliku ulogu igra mjesto i veličina oštećenja u mozgu kao i opće zdravstveno stanje bolesnika te njegova saradnja u provođenju terapija.
PODRŠKA OKOLINE
Liječenje afazije ne ovisi samo o klasičnim medicinskim pojmovima oštećenja u mozgu. Jako važnu ulogu ima okolina, odnosno osobe od povjerenja koje su bliske bolesniku.
S obzirom na to da je govor najvažnije sredstvo komunikacije među ljudima, oštećenost jezičnih funkcija znači i djelomičnu “odsječenost” od normalnog i uobičajenog društvenog života.
Bolesnik može osjećati strah i nelagodu prilikom sudjelovanja u razgovoru s drugima, stoga je važno pružiti im podršku i svakodnevnu pomoć kako bi oporavak bio što brži, piše krenizdravo.
‘Prirodni detektori laži’
Prema nekim provedenim istraživanjima u SAD-u, u kojima su sudjelovale osobe koje boluju od afazije, otkriveno je kako ti pojedinci izrazito uspješnije prepoznaju obmane i laži koje neka osoba izgovara, prije nego što to mogu prepoznati zdravi pojedinci.
Naime, kod onih vrsta afazije u kojima bolesnik ne razumije izgovorene rečenice, njegova svijest se potpuno usmjerava na neverbalne signale koje vidi.
S obzirom na to da su istraživači zaključili da se tačnost prepoznavanja laži povećava onda kada je svjesna misao o tome oštećena, osobe s afazijom su prozvane “prirodnim detektorima laži”.