„Lijevo istok, desno zapad, mi u sredini, izvozimo samo dušu okolini“…
Amel Ćurić i Enver Lugavić nisu potpuno u pravu kada pjevaju ovo u pjesmi „Što nas ima, mašala“. Na geografskoj mapi, istok je desno a zapad je lijevo ali ono gdje je u pravu je to da smo mi u sredini. Srednji dio Balkanskog poluostrva, srednji dio Jugoistočne Evrope, zemlja gdje se Istok sa Zapadom spaja, zemlja gdje su obje kulture ostavile svoje tragove.
A njena prijestolnica je grad gdje u glavnoj pješačkoj ulici imate natpis „Sarajevo meeting of cultures“ i na tom mjestu, istočno od vas izgleda kao da ste u nekom starom dijelu Istanbula a zapadno od vas kao da ste u nekoj ulici u Beču, Budimpešti ili Pragu. Grad je tako kompaktan da u sat hoda, možete pokriti pola milenija njegove historije i vidjeti četiri različite bogomolje, četiri različita stila gradnje jedan pored drugoga. Najmlađa među te četiri bogomolje, sagrađena je 1532. godine.
U oktobru 2024. godine Sarajevo je u izboru čitalaca magazina National Geographic proglašen za najboljom destinacijom za putovanje u 2025.godini. Od tada, brojevi posjetilaca Sarajeva samo rastu. Prema podacima iz aprila ove godine, u prva tri mjeseca 2025.godine, grad je posjetilo 11% više turista nego lani a do sada je 2024.godina bila najbolja godina po pitanju turizma u gradu.
Zašto je National Geographic proglasio Sarajevo najboljom destinacijom za 2025.godinu? O tome smo razgovarali sa Edinom Ogreševićem, osnivačem i vlasnikom agencije Meet Bosnia Tours iz Sarajeva.
Edine, recite nam nešto o samoj Meet Bosnia Tours, turističkoj agenciji u Sarajevu i kako ste generalno zadovoljni situacijom po pitanju turizma u Bosni i Hercegovini?
Meet Bosnia Tours postoji već skoro 15 godina i vremenom se pozicionirala kao vodeća inbound turistička agencija u Sarajevu. Inbound agencija znači da su naši gosti stranci koji posjećuju našu zemlju i tako je bilo od samog osnivanja, osim u periodu COVID restrikcija kada smo organizovali ture i izlete i za domaće goste iz BiH. Što se tiče rada agencije, veoma sam zadovoljan.
Prošle godine, čitaoci magazina National Geographic su proglasili Sarajevo najboljom destinacijom za putovanje u 2025.godini. Šta mislite, koji je glavni razlog za to?
Postoji više faktora ali mislim da su to primarno ljudi koji su dio sarajevske priče i njihova ljubaznost.
Grad može da ima prelijepe građevine, ali iskustvo posjetioca može biti polovično ako interakcija sa ljudima nije na željenom nivou. Primjera radi, Pariz. Pariz je na vrhu liste želja skoro svakoga ko putuje, ali na kraju ne bude svako oduševljen. Gužve, prljavština a i činjenica da Parižani imaju reputaciju veoma drskih ljudi utiču na iskustvo posjetilaca.
Sa druge strane, Sarajevo je nešto potpuno suprotno. Grad je teško stradao za vrijeme opsade koja se zvanično završila u februaru 1996.godine. Post-ratne godine nisu bile nimalo lake. Znamenitosti su bile porušene, zapaljene, trebalo je dugo vremena da se obnove. Neke, kao što su kasarna Jajce, bob staza na Trebeviću, skakaonica na Igmanu i istoimeni hotel još uvijek čekaju na obnovu. Dugo vremena, jedini turisti koji su nam dolazili su bili bosanska dijaspora preko ljetnih odmora. Onda, nekada krajem prve decenije 21.stoljeća, počeli su da dolaze posjetioci iz Turske. Nakon njih posjetioci iz arapskih zemalja. A nakon njih, malo po malo, turisti iz drugih zemalja. Danas kada prođete Saračima, čujete skoro svaki jezik osim bosanskog.
Iz vlastitog iskustva kao turistički vodič, na pješačke ture dolaze gosti iz Velike Britanije, Njemačke, Italije, Francuske, Španije, skandinavskih zemalja, Kanade, Australije, SAD-a, Kine, Brazila, a zna se zadesiti neko iz nama egzotičnih zemalja kao što su Honduras, Kosta Rika ili Gruzije.
Nisu samo turistički vodiči dobri ambasadori grada. Lično sam iskusio kako stariji ljudi, dobi od 60-70 godina zaustave prolaznike koji očigledno nisu iz ovih podneblja i pokušavaju da iskoriste par riječi engleskog jezika koje znaju da ih pitaju sviđa li im se u Sarajevu.
Pratim i Facebook grupe kao što je grupa Visit Bosnia and Herzegovina koja ima skoro 214 hiljada članova. Na svaku objavu stranih turista koji pitaju za savjet koja mjesta mogu posjetiti u našoj zemlji za recimo sedam dana, bude na desetine komentara gdje se naši ljudi stvarno potrude da im objasne šta sve mogu vidjeti ako dolaze iz određenog pravca. Takve stvari me veoma raduju. Znači da nam je stalo, znači da želimo da turisti vide Sarajevo, a naravno i ostatak države, u najboljem mogućem svjetlu. Dugo smo bili zaboravljeni, dugo nam nije dolazio niko osim dijaspore, danas su svi ponosni da mogu pozitivno predstaviti svoju zemlju; od vodiča, do zanatlija iz Kazandžiluka, recepcionera u hotelima, taksi vozača i vlasnika ugostiteljskih objekata na Baščaršiji.
Što se tiče turista i njihovih očekivanja, uglavnom budu pozitivno iznenađeni. Mnogi su mi saopštili da su ih prijatelji ili članovi porodice čudno gledali kada bi im rekli da putuju u BiH.
„Bosna? Zar tamo ne bijesni rat?“
A rat je završio prije 30 godina…
Onda dođu. Daju Bosni i Sarajevu šansu. I onda budu pozitivno iznenađeni ljepotom krajolika, prirodnim ljepotama, interesantnom historijom, odličnom hranom i ljubaznim ljudima koji su dio svog tog iskustva.
Prošle godine, National Geographic je dao pozitivno mišljenje o nama. Ove godine, stranica za pretraživanje letova Skyscanner je uvrstila Sarajevo na listu top 10 najkompaktnijih gradova za šetnju, zajedno sa italijanskim gradovima Regio Kalabria, Bolzano, japanskim gradovima Hirošima i Nagasaki, Monte Karlom, estonskim Tartuom, turskom Bursom, kanadskom Viktorijom i španskom Kordobom. Koliko kompaktnost Sarajeva utiče na iskustvo posjetilaca?
Definitivno je i to veliki faktor zašto je Sarajevo toliko privlačno turistima.
Karakter Sarajeva definisala je geografija. Grad je sagrađen u kotlini i prirodno je dugačak ali veoma uzak. Ako Bijelu tabiju računamo kao najistočniju tačku grada a Ilidžu kao najzapadniju, govorimo o 12,5 kilometara dužine. Ako repetitor na Humu računamo kao najsjeverniju a Vrace kao najjužniju tačku, to je manje od 6 kilometara širine. I tako, na veoma malom prostoru, u kojem živi manje od 300.000 stanovnika, možemo vidjeti tri različita svijeta i nekih 500 godina historije: u Starom gradu možemo vidjeti mješavinu turske i austrijske arhitekture, u centru grada uglavnom visoke zgrade koje služe ili u političke ili u poslovne svrhe a već par kilometara dalje, vidimo socijalistički brutalizam – naselja sagrađena uglavnom u 60-im i 70-im godinama 20.stoljeća.
Stari grad je moguće obići za sat i pol hoda. Na pješačkoj turi ne hodam više od 2,5 kilometra, a opet pokrijem 500 godina gradske historije i gostima ispričam i o Gazi Husrev-begu i njegovoj velikodušnosti, Austro-Ugarskoj i njenom pragmatizmu, priču kako je sudbina spojila Franza Ferdinanda i Gavrila Princima, priču o altruizmu pape Ivana Pavla II i priču kako je Sarajevo u samo osam godina prešao put od olimpijskog do grada pod opsadom. Pariz, Rim, London, Istanbul definitivno mogu ponuditi više količinski ali kod nas na manjem prostoru ima više različitosti. U većim gradovima zbog same veličine gradova a i činjenice da nisu bili podložni više od jednom kulturnom uticaju nije moguće izvesti takvu turu. Nekada nismo ni svjesni čime sve raspolažemo.
Za obilazak Sarajeva vam i ne treba automobil. Noge i javni prijevoz su vam sasvim dovoljni. Želite vidjeti Stari grad? Možete sve vidjeti pješke. Želite otići na neko mjesto za odličan pogled na grad? Žuta tabija je 15 minuta pješke od srca Starog grada. Želite otići do Tunela spasa? Dostupno sredstvima javnog prijevoza. Otići u prirodu na Vrelo Bosne ili Skakavac? Dostupno javnim prijevozom i od sat do dva pješačenja.
Kakva su vaša iskustva sa influenserima? Dolaze li na vaše ture i da li ste možda primjetili povećani interes zbog njihovih objavljenih video klipova i slika?
U zadnjih nekoliko godina imali smo nekoliko njih. Luke Patrick Hoogmoed je travel blogger iz Holandije koji često objavljuje postove iz istočnoevropskih zemalja. Ima preko 400 hiljada pratilaca na Instagramu. Nedavno smo imali italijansku bloggericu Alessandru Chianese koja ima oko 50 hiljada pratilaca. Što se tiče interesa koji oni kreiraju, teško je reći koliko influenseri stvarnoutiču na to. Na kraju se valjda svede na brojeve i prostu matematiku. Ako na primjer od 400 hiljada pratilaca 10% vidi njegov post iz Sarajeva, to je reklama za 40.000 ljudi. Ako od njih 1% odluči posjetiti Sarajevo ili uključiti ga u putovanje po Balkanu, to je 400 gostiju koji će doći i ostaviti novac u gradu. Teško je tačno izračunati koliko pomažu, ali sigurno je da influenseri ne odmažu. Na naše ture su itekako dobrodošli.
Koliko često gosti koji posjećuju Sarajevo posjećuju i druge gradove i destinacije u BIH?
Sarajevo je odlična polazna tačka ako turisti žele posjetiti i druge krajeve Bosne i Hercegovine. Nažalost, nemamo tačnu informaciju koliko turista posjećuje koji grad, muzej ili atrakciju. Trebaće proći još vremena da stignemo na nivo gdje ćemo to moći precizno da kažemo. Ono što je očigledno i bez statističkih podataka je da pored Sarajeva, mnogo turista posjećuje i Mostar, Međugorje, Travnik, Jajce, Visoko, Jahorinu i Bjelašnicu preko zime radi skijanja, Konjic preko ljeta radi raftinga i Jablanicu radi jezera. Ukratko, većina turizma u BIH se dešava između Jajca i vodopada Kravice. Sarajevo je od Jajca udaljeno oko 160 kilometara, a od Kravica 175 kilometara, što znači da je u sredini i da je 2-3 sata vožnje udaljen od obje atrakcije. U roku od tri sata vožnje može se stići i do Livna, Banja Luke, Srebrenika, Višegrada, nacionalnog parka Sutjeska. Nažalost, zbog slabe saobraćajne infrastrukture jednodnevno putovanje do Trebinja (4 sata vožnje) ili Bihaća (5 sati vožnje) nije praktično.
Koliko turisti Sarajevo percipiraju jeftinom destinacijom?
Sarajevo nije, a i ne treba biti, mjesto u koje turisti dođu i za veoma mali novac iskuse sve što grad ima da ponudi. Evidentno je da cijene rastu. Prije nego što je iz godine u godinu kontinuirano počeo da raste broj turista, cijena za desetku u bilo kojoj ćevabdžinici u Bravadžiluku je bila 7 KM, a danas je 12 KM. Cijena ulaznice u Muzej Tunela spasa je porasla dvije godine zaredom (sa 10 na 15, sa 15 na 20 KM). Cijena karte Sarajevske žičare je u decembru 2023.godine porasla sa 20 KM na 30 KM (cijena povratne karte).
I pored cijena koje rastu, Sarajevo je i dalje među većinom zapadnih turista percipirano kao izuzetno pristupačna destinacija. Pošto sam diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i volim brojeve, uporedio sam cijene u Sarajevu sa cijenama gradova sa kojima je Sarajevo povezano direktnim letovima. Izvor je stranica budgetyourtrip.com koja sabira cijene smještaja, hrane i aktivnosti u mnogim gradovima širom svijeta i govori posjetiocima koliko im je potrebno novca na dnevnoj bazi.
Prema toj stranici, dnevni prosjek za jednu osobu koja posjećuje Sarajevo je 99 $. Za Istanbul je skoro dva puta veći – 193 $. Za London i Dubai, skoro tri puta veći – 289 $. Najskuplja destinacija sa kojom Sarajevo ima direktnu konekciju je Cirih. Dnevni prosjek tamo je 345 $ što je 3,5 puta više nego u Sarajevu.
Kao što brojevi pokazuju, Sarajevo je obično dva do tri puta jeftinije od destinacija sa kojima je povezano. To se naročito odnosi na London i Dubai. Britanske turiste obično interesuje historija i hrana, dok turiste iz Ujedinjenih Arapskih Emirata uglavnom interesuju prirodne ljepote Bosne i Hercegovine.
Za kraj, koji su najveći izazovi sa kojima se Sarajevo susreće i koja je vaša prognoza za turističke trendove u bliskoj budućnosti?
Mislim da smo daleko od toga da ispunimo potencijal koji Sarajevo ima.
Broj gostiju konstantno raste, tako da trebamo unapređivati infrastrukturu koja bi to mogla da podnese. Nedopustivo je da radovi na sanaciji vodovodnog cjevovoda toliko traju. To blokira saobraćaj u Starom gradu i generalno kvari sliku Sarajeva. Prođemo Saračima i Ferhadijom i tu stvarno vidimo dosta zanimljivih stvari, a onda par desetaka metara dalje, vrše se radovi koji nedopustivo sporo traju.
Pored toga,mislim da je i krajnje vrijeme da se počne sa sanacijom devastiranih građevina u Sarajevu. Kasarna Jajce je na fantastičnoj poziciji. Gosti me na turama pitaju šta je to, je li možda hotel ili palača i negativno se iznenade kada im kažem da se radi o porušenoj građevini i da lokalna vlada nema plan šta uraditi sa njom. Trebalo bi riješiti i problem porušene bolnice Koševo i penzionerskog doma u Nedžarićima jer u ovom stanju ne služe ničemu. Nevjerovatno je da su se počele graditi nove zgrade na brdima oko Sarajeva dok još uvijek postoje ruševine vidljive sa glavne ulice.
Za očekivati je da će sve više i više avioprevoznika otvarati direktne linije prema Sarajevu. Pretprošle godine Sarajevo je povezano sa Londonom,ove godine među novim destinacijama su Rim, Pariz i Brisel a sljedeći korak bi trebali biti Berlin, Madrid, Prag ili Amsterdam.