Više ni ne primjećujemo, ali većinu obroka zapravo jedemo sami, ispred ekrana koji je ostao uključen ili telefona odloženog pored tanjira. Istraživači sa Univerziteta Oxford i Harvard, kao i iz organizacije Gallup, odlučili su ispitati šta se zaista mijenja kada jedemo u društvu drugih ljudi.
Njihovi rezultati mogli bi promijeniti naše navike i planove za povratak svakodnevnim obavezama.
Usamljenost tokom obroka više utječe na raspoloženje nego visina prihoda
Ovo otkriće dolazi iz jednog poglavlja izvještaja „World Happiness Report“, godišnjeg istraživanja koje objavljuje Wellbeing Research Centre pri Univerzitetu Oxford. U istraživanju provedenom u 142 zemlje postavljeno je jednostavno pitanje: s koliko osoba koje poznaju ispitanici su podijelili ručak ili večeru tokom prethodne sedmice?
Najzanimljiviji rezultat? Kada je riječ o procjeni nečijeg blagostanja, ovaj podatak govori više od visine plate. Uočeni efekat sličan je onome koji bi proizvelo povećanje zarade, a pokazao se i kao bolji pokazatelj od toga je li osoba zaposlena ili nezaposlena. Razlika između ljudi koji uvijek jedu s drugima i onih koji obroke uglavnom provode sami iznosi oko jednog poena na skali životnog zadovoljstva od 0 do 10.
Da li treba češće večerati u društvu kako bismo bili sretniji?
Ne nužno. Istraživači su oprezni kada je riječ o tumačenju rezultata i naglašavaju da se ne može sa sigurnošću utvrditi šta je uzrok, a šta posljedica. Ljudi koji su već društveno povezani prirodno češće dijele obroke s drugima. Moguće je, dakle, da ova dva faktora međusobno utječu jedan na drugi.
Ipak, upravo to je ono što istraživanje čini zanimljivim, bez potrebe da ga pretvorimo u još jednu obavezu. Dobra vijest je da nisu potrebna velika okupljanja. Čak i ručak udvoje, bez telefona i drugih ekrana, mogao bi biti veoma koristan za naše raspoloženje i osjećaj blagostanja.