Srčani i moždani udar spadaju među vodeće uzroke smrti u svijetu. Iako je riječ o različitim medicinskim stanjima, stručnjaci upozoravaju da imaju brojne zajedničke faktore rizika, zbog čega briga o zdravlju srca istovremeno znači i zaštitu mozga.
Kardiologinja i specijalistica interne medicine dr. Nicole Harkin objasnila je ključne razlike između srčanog i moždanog udara te navela šta svako može učiniti kako bi smanjio rizik od oba stanja.
Šta je srčani udar
Srčani udar, odnosno infarkt miokarda, nastaje kada se iznenada prekine dotok krvi u srčani mišić. Najčešći uzrok je krvni ugrušak koji nastaje nakon pucanja aterosklerotskog plaka u koronarnoj arteriji.
„Srčani udar posljedica je naglog smanjenja protoka krvi kroz srčanu arteriju, najčešće zbog ateroskleroze i pucanja plaka, što dovodi do oštećenja srčanog mišića“, objasnila je dr. Harkin.
Bez pravovremenog liječenja dio srčanog mišića može trajno odumrijeti, zbog čega je riječ o hitnom medicinskom stanju.
Kako nastaje moždani udar
Moždani udar nastaje kada dio mozga ostane bez dovoljne količine krvi i kisika. Oko 87 posto moždanih udara je ishemijsko, odnosno izazvano začepljenjem krvnog suda, dok je približno 13 posto hemoragijsko i nastaje pucanjem krvnog suda i krvarenjem u mozgu.
„Moždani udar može imati više uzroka. Najčešće nastaje zbog začepljenja krvnog suda, ali može biti posljedica i krvarenja u mozgu“, istakla je kardiologinja.
Zajednički faktori rizika
Prema riječima dr. Harkin, srčani i moždani udar imaju gotovo iste faktore rizika. Među njima su:
- povišen nivo holesterola
- visok krvni pritisak
- dijabetes i drugi metabolički poremećaji
- fizička neaktivnost
- nezdrava ishrana
- pušenje
- atrijalna fibrilacija, koja povećava mogućnost nastanka krvnih ugrušaka.
Kod osoba s atrijalnom fibrilacijom ugrušak može nastati u srcu, a zatim krvotokom dospjeti do mozga i izazvati moždani udar.
Kako smanjiti rizik
Promjene životnih navika mogu značajno smanjiti rizik od oba stanja. To podrazumijeva održavanje zdravog krvnog pritiska i nivoa holesterola, redovnu fizičku aktivnost, uravnoteženu ishranu, održavanje zdrave tjelesne težine i prestanak pušenja.
„Sve što doprinosi zdravlju krvnih sudova srca istovremeno štiti i krvne sudove mozga. Zdrave životne navike imaju veliki utjecaj na smanjenje rizika od srčanog i moždanog udara“, poručila je dr. Harkin.
Ljekari upozoravaju da je kod oba stanja presudna brza reakcija. Bol ili pritisak u grudima, otežano disanje, bol u ruci, ramenu, leđima, vratu ili vilici mogu ukazivati na srčani udar.
Iznenadna slabost ili utrnulost jedne strane lica ili tijela, poremećaj govora, zbunjenost, problemi s vidom ili ravnotežom te iznenadna jaka glavobolja mogu biti znakovi moždanog udara. U slučaju pojave ovih simptoma potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć.