Kasni obroci, posebno oni neposredno prije spavanja, mogu imati niz negativnih efekata na organizam. Ljudsko tijelo funkcionira prema biološkom ritmu, a probavni sistem je najaktivniji tokom dana. Noću se metabolizam usporava, što znači da se hrana teže razgrađuje, a višak kalorija lakše pretvara u masne naslage.
Jedna od najčešćih posljedica kasnog jedenja jeste poremećaj sna. Obilni obroci neposredno prije odlaska u krevet mogu izazvati žgaravicu, refluks kiseline i nelagodu, što otežava kvalitetan odmor. Također, studije pokazuju da osobe koje često jedu kasno navečer imaju povećan rizik od gojaznosti, dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti.
Nutricionisti savjetuju da posljednji veći obrok bude najmanje dva do tri sata prije spavanja. Ukoliko ipak osjetite glad u kasnim satima, preporučuje se lagani obrok poput voća, jogurta ili šake orašastih plodova. Na taj način organizam dobija potrebnu energiju, a probavni sistem se ne opterećuje previše.
Pravilno planiranje obroka tokom dana i izbjegavanje kasnog prejedanja ključni su faktori za zdrav metabolizam, kvalitetan san i dugoročno očuvanje zdravlja.