Hodanje – najprirodniji oblik kretanja
U današnjem svijetu, gdje nas užurbani tempo života često veže za stolice i ekrane, hodanje se nameće kao najjednostavniji i najprirodniji način da ostanemo zdravi. Toliko je obično da ga mnogi uzimaju zdravo za gotovo, a zapravo je riječ o aktivnosti koja ima moć da nam produži život, smanji stres i očuva tijelo u pokretu. Ali pitanje koje većinu muči glasi – koliko zaista treba hodati svaki dan?
Odakle dolazi „pravilo“ od 10.000 koraka
Dugo vremena kao svojevrsno pravilo nametalo se čuvenih deset hiljada koraka. Ta brojka, zanimljivo, nije potekla iz naučnih istraživanja već iz marketinške kampanje u Japanu šezdesetih godina prošlog vijeka, kada je proizveden prvi pedometar pod nazivom „manpo-kei“, što doslovno znači „brojač deset hiljada koraka“. Iako je u početku bila više slogan nego naučna činjenica, kasnije studije pokazale su da zaista postoji jasna povezanost između te količine dnevnog hoda i smanjenog rizika od bolesti srca, dijabetesa i prekomjerne težine.
Koliko je dovoljno za zdravlje
Ipak, istina je nešto fleksibilnija i ohrabrujuća. Naučnici su otkrili da i manji broj koraka donosi značajne koristi, pogotovo za ljude koji dosad nisu bili pretjerano aktivni. Za odraslu osobu koja želi očuvati osnovno zdravlje dovoljno je između šest i osam hiljada koraka dnevno, dok starijima već i tri do pet hiljada koraka pomaže da sačuvaju vitalnost, ravnotežu i pokretljivost. Drugim riječima, ne morate nužno hodati cijeli sat bez prestanka – i kraće, redovne šetnje tokom dana mogu imati ogroman učinak.
Šta to znači u praksi
Kad se to pretoči u svakodnevni život, lako je zamisliti koliko nam je zapravo potrebno. Tri hiljade koraka otprilike odgovara dvadesetak minuta lagane šetnje, dok se s pet hiljada već prelazi oko tri i po kilometra. Ako neko ipak teži onih „magičnih“ deset hiljada, to je oko sedam do osam kilometara, što znači otprilike sat vremena bržeg hoda ili više kraćih šetnji raspoređenih tokom dana.
Više od fizičkog zdravlja
Zašto je hodanje toliko dragocjeno? Prije svega, ono je prirodno, dostupno svima i ne zahtijeva nikakvu posebnu opremu osim udobnih cipela. Svaki korak doprinosi boljoj cirkulaciji, jačanju srca i pluća, održavanju mišića i kostiju, pa čak i popravljanju držanja. Osim fizičkih prednosti, tu su i one psihološke – ljudi koji redovno hodaju češće prijavljuju bolji san, niži nivo stresa i općenito vedrije raspoloženje. Nije slučajno što se šetnja preporučuje i kao oblik meditacije u pokretu, jer dok noge rade svoj posao, misli se polako smiruju i oslobađaju napetosti.
Male navike, veliki rezultati
Ono što je najvažnije jeste da hodanje ne mora biti rezervisano samo za posebne prilike ili „sportske“ trenutke. Ako hodnju utkamo u svakodnevne navike, ona postaje jednostavna i nenametljiva rutina. To može značiti da parkiramo automobil malo dalje od posla, da dio puta odradimo pješice umjesto prevoza, da pauze na poslu iskoristimo za krug oko zgrade ili da prijatelje umjesto na kafu pozovemo u zajedničku šetnju. Kada se male navike saberu, rezultati mogu biti jednako veliki kao i kod intenzivnog treninga, a osjećaj zadovoljstva često je još veći.